HRVATSKA SREĐUJE RAČUNE S DRŽAVAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE: /

Pogledajte za koliko im može pasti obiteljska mirovina

Image
23.1.2020.
7:56
VOYO logo

Među 1,24 milijuna hrvatskih umirovljenika nalazi se i 176 tisuća građana koji su dio ili većinu radnog vijeka proveli u inozemstvu, te im se uz inozemne mirovine isplaćuje i pripadajući dio hrvatske mirovine. Građani koji su radili “vani”, bilo da je riječ o nekoj od nekadašnjih jugoslavenskih republika ili u nekoj trećoj zemlji, iz hrvatskog mirovinskog sustava u prosjeku primaju 854 kune mirovine. To je tri puta manje od prosječne hrvatske mirovine, a kako se radi o velikom broju osoba, te isplate umanjuju prosječne vrijednosti isplaćenih mirovina za približno 300 kuna, piše Večernji list.

Bez isplata mirovina koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, prosječna radnička mirovina u cijelosti zarađena u Hrvatskoj lani je bila oko 2800 kuna. Posljednje radno mjesto s kojeg su korisnici međunarodnih mirovina otišli u mirovinu moglo je, ali i nije moralo, biti u Hrvatskoj, jednako tako neki su mogli u Hrvatskoj odraditi većinu, a neki samo manji dio radnog staža. Čak 88 tisuća umirovljenika kojima je mirovina određena prema međunarodnim ugovorima iz hrvatskog sustava prima do 500 kuna mirovine, u prosjeku 228 kuna. Dakle, svaki drugi umirovljenik unutar te skupine korisnika, radio je u Hrvatskoj četiri-pet godina, pa mu je i mirovina mala razmjerno odrađenom stažu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Daljnjih 40 tisuća osoba dobiva prosječno 716 kuna, oko 15,5 tisuća međunarodnih umirovljenika u Hrvatskoj prima od 1000 do 1500 kuna. Više od 1500 kuna na mjesec dobiva oko 43 tisuće osoba, a među njima je 56 umirovljenika kojima je hrvatski dio mirovine vrlo velik – čak 9000 kuna.

Isplaćivanje u skladu s međunarodnim ugovorima

Sve se te mirovine isplaćuju u skladu s međunarodnim ugovorima, koji su ovih dana ponovo isplivali na površinu nakon što se pokazalo da Hrvatska još raščišćava račune sa zemljama, nekadašnjim jugoslavenskim republikama, s kojima su međunarodni ugovori potpisani desetak godina nakon hrvatskog osamostaljenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvi takav ugovor potpisan je 1997. godine s Makedonijom, godinu dana kasnije sa Slovenijom, prije 19 godina s Bosnom i Hercegovinom, a prije 17 godina sa Srbijom i Crnom Gorom.

Svima onima koji su stekli pravo na mirovinu u razdoblju od osamostaljenja Hrvatske do zaključenja međunarodnih ugovora mirovine je isplaćivala država u kojoj su zadnjoj radili. Moglo se dogoditi i događalo se da hrvatske mirovine dobivaju osobe koje su bile zaposlene u Hrvatskoj samo mjesec dana, ali jednako tako da srpske ili bosanskohercegovačke mirovine dobivaju radnici koji su u tim zemljama radili mjesec dana. Bolje su, dakako, prolazili ljudi koji su dobivali hrvatske mirovine jer su veće.

U skladu s međudržavnim ugovorima, u Hrvatskoj je posljednja dva desetljeća novi izračun mirovina rađen za približno 80 tisuća ljudi, čije su mirovine određene razmjerno stažu provedenom u Hrvatskoj i drugim zemljama. U mirovinskom zavodu pojašnjavaju da je do ovoga tjedna ostalo otvoreno oko 1800 najkompliciranijih predmeta, čije će se mirovine ubuduće isplaćivati iz više izvora, ovisno o stažu.

Obiteljska mirovina može pasti i za 1000 kuna

Ima slučajeva da obiteljska mirovina padne i za 1000 kuna ako je korisnik mirovine dugo radio u BiH ili Srbiji, gdje su plaće i mirovine znatno manje nego u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ugovori zaključeni s jugoslavenskim republikama predviđaju da svaka država podmiruje svoje mirovine razmjerno stažu i uplatama doprinosa. Razlika se prebija u međudržavnim potraživanjima i za nju se ne tereti korisnike, kojima sigurno nije lako ako ostanu bez značajnog dijela primanja, piše Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo