Jedan državni projekt započeo je kao dobra ideja, no u izvedbi su otkriveni brojni apsurdi koji mu umanjuju vrijednost. Osmišljeno je da se građane potiče da što dulje ostanu na tržištu rada i što kasnije idu u mirovinu, a država im zauzvrat starosnu mirovinu povećava za 0,34 posto za svaki mjesec koji osoba nastavi raditi nakon što je stekla propisane uvjete životne dobi, no u praksi nije uvijek tako.
Kad su u pitanju žene, ispada da im se u nagradu ne uračunavaju svi mjeseci rada nakon stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu, nego se bonifikacija primjenjuje prema uvjetima koji su na snazi za odlazak u mirovinu u trenutku umirovljenja, piše Jutarnji list.
Jedna gospođa uvjete za starosnu mirovinu stekla u kolovozu 2018. godine, kad je uvjet za tu mirovinu za žene bilo 61 godina i tri mjeseca starosti te najmanje 35 godina staža.
''Pravo na mirovinu, međutim, počela sam koristiti u lipnju 2019. godine kad je uvjet za odlazak u starosnu mirovinu za žene pomaknut na 62 godine i četiri mjeseca. Međutim, iako sam radila 48 mjeseci dulje, bonifikacija mi je priznata za samo 32 mjeseca, što čini znatnu razliku u odnosu na stjecanje prvih uvjeta za starosnu mirovinu'', kazala je Jutarnjem listu.
Činjenica da joj nisu uračunati svi mjeseci posljedica su propisa prema kojemu žene u prijelaznom razdoblju do 2030. godine, kad će starosna dob za umirovljenje za žene i muškarce biti jednaka, mogu ići i prije 65. godine, ali se sa svakom sljedećom godinom uvjet za starosnu mirovinu povećava za tri mjeseca.
Prošle godine su žene u starosnu mirovinu mogle ići sa 62 godine i devet mjeseci starosti, a ove godine mogu sa 63 godine. No pri bonifikaciji obračunavat će im se mjeseci dodatno odrađeni prema uvjetima koji vrijede u godini umirovljenja, a ne prema uvjetima koji su vrijedili u vrijeme kad su stekle uvjete za starosnu mirovinu.
''Za povećanje starosne mirovine odlučujuća je činjenica stjecanja prava na mirovinu, a ne ispunjenja uvjeta. Pravo se ostvaruje prema propisu koji je na snazi u vrijeme ostvarivanja prava na mirovinu. Slijedom navedenoga, pri određivanju prava na mirovinu, gospođi je pravilno primijenjena odredba o povećanju mirovine'', izjavili su u Zavodu za mirovinsko osiguranje.
Gospođa, koja se požalila na ovaj problem upozorava da je zakon,
iako diskriminatoran prema ženama, iznimno blagonaklon muškarcima
koji u mirovinu idu sa 65 godina te dobivaju bonifikaciju od 0,34
posto za svaki mjesec više koji odrade.
S tim se, međutim, ne slažu u Zavodu za mirovinsko osiguranje.
''Ne nalazimo da bi rješenje bilo diskriminirajuće u odnosu na žene. Dapače, riječ je o pravu na temelju kojega su žene u nešto povoljnijem položaju jer još ostvaruju pravo na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima, sve do 2030. godine, kad će ti uvjeti za žene i muškarce biti izjednačeni'', poručili su iz Zavoda.
