No, zemlje članice, među kojima je i Hrvatska, kao i zastupnici Europskog parlamenta izrazito su nezadovoljni Komisijinim prijedlogom, jer smatraju da bi u budućnosti mogao dovesti u velike probleme one države koje odluče uvesti nacionalne zabrane, piše Novi list.
Teško je naći argumente
"Kod uzgoja je argument o zagađenju "klasičnih" polja GM sjemenom legitiman, ali teško je dokazati da GM hrana na polici u trgovini zagađuje ne-GM hranu. Biotehnološke kompanije bi nacionalne zabrane temeljene na ovoj regulativi jednostavno rušile pravnim putem", kazala je europarlamentarka Biljana Borzan.
Na nedostatke Komisijinog prijedloga Hrvatska je upozorila i na prošlotjednoj sjednici Vijeća EU-a za poljoprivredu. Hrvatski predstavnik poručio je da će države članice, "zbog izostanka jasno navedenih opravdanih razloga za uvođenje nacionalnih mjera, teško moći provoditi nacionalne mjere ograničavanja ili zabrane uporabe GMO-a, a da pritom poštuju odredbe o jedinstvenom unutarnjem tržištu i neograničavanju slobode kretanja roba". Zato Hrvatska od Komisije traži da se u prijedlogu uredbe definiraju "jasne, transparentne i pravno obranjive mjere kojima će države članice moći zaštititi interese svojih potrošača".
Novi list/Danas.hr