Dan antifašističke borbe
Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, prve antifašističke postrojbe u ovom dijelu Europe koja simbolizira početak organiziranog otpora protiv fašizma i nacizma.
U spomen-parku Brezovica kraj Siska, u subotu će se održati središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe u spomen na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica osnovan Prvi sisački partizanski odred.
Osnivanje odreda, šiji su zapovjednici bili Vlado Janić-Capo i Marijan Cvetković, simbolizira početak organiziranog otpora u Hrvatskoj protiv fašizma i nacizma u Drugom svjetskom ratu.
Među 77 boraca našli su se i Mika Špiljak te Nada Dimić. Osnivanje odreda uslijedilo je nakon napada Njemačke na Sovjetski Savez, čime je započela intenzivna antifašistička borba na ovim prostorima.
Antifašistički ustanak, koji je započeo u Sisku, postupno se širio cijelom Hrvatskom.
Više od 500.000 hrvatskih građana aktivno je sudjelovalo u narodnooslobodilačkoj borbi, dajući svoj doprinos pobjedi nad fašizmom.
U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju formirane su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.
Središnjim obilježavanjem, na kojemu će prisustvovati državni vrh i predstavnici antifašističkih i drugih udruga, odat će se počast hrvatskim antifašistima koji su tijekom Drugog svjetskog rata svoje živote položili za slobodu, omogućivši Hrvatskoj da se svrstava među pobjednike Drugog svjetskog rata u borbi protiv nacizma i fašizma.
Andrej Plenković uputio čestitku
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković čestitao je u subotu Dan fašističke borbe istaknuvši kako su hrvatski antifašisti 22. lipnja 1941. hrabro ustali i svrstali Hrvatsku među zemlje pobjednice Drugom svjetskom ratu.
"Čestitam Dan antifašističke borbe! Danas se prisjećamo 1. antifašističke postrojbe u Hrvatskoj, 22. lipnja 1941. Odajemo počast hrvatskim antifašistima koji su su hrabro ustali protiv nacističkog i fašističkog režima u Europi, a Hrvatsku svrstali među zemlje pobjednice u Drugom svjetskom ratu", napisao je Plenković putem društvene platforme "X", bivšeg Twittera.
Jandroković čestitao građanima
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uputio je u subotu čestitku u povodu Dana antifašističke borbe, ističući trajnu zahvalnost svima koji su kroz cjelokupnu povijest za Hrvatsku dali svoje živote.
"Svim građankama i građanima Republike Hrvatske čestitam Dan antifašističke borbe uime Hrvatskoga sabora i osobno. Osnivanjem Prvog sisačkog partizanskog odreda, u šumi Brezovica pokraj Siska 22. lipnja 1941. godine otpočeo je organizirani i odlučni hrvatski otpor fašizmu i nacizmu u Drugom svjetskom ratu. U konačnoj europskoj pobjedi nad tim mračnim ideologijama pod kojima su počinjeni strašni zločini hrvatski je antifašizam odigrao iznimno značajnu ulogu. Njegove su vrijednosti ujedno i dijelom izvorišnih osnova našeg Ustava, kao i saborske Deklaracije o antifašizmu iz 2005. godine, a time i neizostavan dio suvremenog hrvatskog političkog identiteta", navodi se u čestitki predsjednika Sabora.
Jandroković naglašava i kako se, izlaskom iz totalitarnog komunističkog režima, 'naša Domovina opredijelila biti dijelom Europske unije - zajednice koja baštini i snažno promiče vrijednosti poput mira, slobode, demokracije te zaštite ljudskih prava i vladavine prava'.
Svjesni da bez nedvosmislenog suprotstavljanja totalitarizmima i pobjede u Domovinskom ratu ne bismo živjeli u zemlji takvih vrijednosti, trajno smo zahvalni svima koji su kroz našu cjelokupnu povijest za Hrvatsku dali svoje živote, naglašava predsjednik Sabora dodajući kako nas to istovremeno podsjeća i obvezuje da se bilo kojem obliku ekstremizma, radikalizma i nesnošljivosti uvijek i svugdje odlučno suprotstavimo.
Takav je pristup ključan u afirmaciji slobodne, sigurne, demokratske i prosperitetne hrvatske Domovine, zaključuje u čestitki predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Grbin položio vijenac kod spomenika palim borcima NOB-a u Titovom parku
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin položio je vijenac kod spomenika palim borcima NOB-a i žrtvama fašizma u Titovom parku rekavši kako, danas više nego ikada, kada ekstremno desničarske opcije diljem Europe pokušavaju negirati holokaust i borbu protiv fašizma, treba poručiti "no pasaran - neće proći".
"Svake godine obilježavamo Dan antifašističke borbe u spomen na jednu neizmjernu hrabru skupinu ljudi koja se prije 83 godine okupila u šumi Brezovica kraj Siska kako bi ustala protiv fašističkog okupatora u trenutku kada je nacistički ratni stroj kretao na Sovjetski savez. Toliku hrabrost ljudski rod je vidio rijetko kad, i zato im se svake godine poklanjamo", istaknuo je u subotu Grbin u izjavi za novinare.
Dodao je kako danas, možda i više nego ikad, ekstremno desničarske opcije diljem Europe pokušavaju negirati holokaust i borbu protiv fašizma te "sve one tekovine koje smo postigli prije osamdesetak godina i koje smo dugo vremena smatrali zadanim i nedvojbenim".
"Danas se te stvari pokušavaju mijenjati. Jučer sam morao odgovarati na pitanje o zabrani crvene zvijezde pod kojom je ovaj grad ostao dio matice Hrvatske odnosno svoje domovine. Jednostavno svim tim revizionistima, negatorima zločina i velike borbe koju je hrvatski narod u sklopu partizanskog pokreta ostvario poručujemo - no pasaran, odnosno neće vam proći", kazao je čelnik SDP-a Grbin.
Novinarima je potvrdio i kako će večeras biti u povorci prve Parade ponosa u Puli ustvrdivši kako "SDP kontinuirano stoji uz one u našem društvu kojima se negira pravo da budu svoji". I zato, smatra Grbin, treba podržati Pride ali i osuditi grafite koje su se u petak pojavili po Puli jer takve poruke, kako je rekao "ne predstavljaju Pulu".
"Ovo je grad koji je uvijek prihvaćao različitost, grad koji je kroz cijelu svoju povijest kako tolerancija treba ići naprijed, ovo je grad koji je u zadnjih tridesetak godina bio predvodnica Hrvatske u svemu što se ticalo zaštite prava drugih da budu ono što jesu, a ne da se moraju pokoravati volji pogledima i pritiscima većine. Budi ono što jesi, budi svoj i imaj slobodu to izraziti !", poručio je predsjednik SDP-a.
O Vijeću za vanjsku politiku i Mostovim prozivkama
Komentirajući to što je premijer Andrej Plenković, po tvrdnjama hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, odbio njegovu ideju o formiranju Vijeća za vanjsku politiku Grbin je rekao kako s obzirom na to da u našem Ustavu ima nekoliko područja u kojima bi se predsjednik Republike trebao usklađivati s Vladom, poput vanjske i sigurnosne politike te pitanja obrane, bilo je logično da se ustroji neko tijelo gdje bi se moglo provoditi takva koordinacija.
"Ovako jedno vijeće trebalo bi pomoći Hrvatskoj da se vrati u ustavne okvire kako bi se podjela vlasti koja je definirana našim Ustavom, provodila onako kako to tamo piše. Ironično je da onaj koji na druge baca etikete kršitelja Ustava svakodnevno svojim djelovanjem pokazuje da je najveći kršitelj ustava u Hrvatskoj. Andrej Plenković želi kršenjem Ustava prigrabiti apsolutno svaki komadić vlasti koji u ovoj zemlji postoji", naglasio je Grbin.
Osvrnuvši se na Mostove tvrdnje da je SDP potporom Miloradu Pupovcu držao leđa HDZ-u Grbin je istaknuo kako je nepojmljivo da Most ima obraza prozvati SDP zato što je glasao za nešto što je u Hrvatskoj postalo dio uobičajenog prava a to je da na čelu odbora za zaštitu prava manjina bude predstavnik kojeg odrede manjine.
"To smatramo normalnim i zato smo to podržali. Sada smo mi nekakvi negativci, no kada oni glasaju s HDZ-om i odbiju prijedlog da se u skladu s odlukom Ustavnog suda uredi na moderan i sustavan način zaštitu prava žena na odluku o Zakonu o pobačaju, onda je to u redu. Takva dvoličnost je ono što u ovom trenutku nagriza i hrvatsku politiku i tkivo našeg društva", poručio je Grbin. Dodaje kako ga neće "ni Grmoja, ni Petrov, a još manje Miletić poučavati o borbi za prava žena, manjina i borbi za prava o LGBTIQ+ zajednici."
"Kada govorimo o pitanju borbe protiv korupcije surađivat ćemo sa svakim tko se pokazao dostojnim da u takvoj borbi sudjeluje, no neću dopustiti da me Most poučava kako se u Hrvatskoj treba boriti za prava manjina, žena i LGBTIQ+ zajednice", zaključio je Grbin.
Bauk upitao kad će se u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme
SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk uputio je u subotu, povodom Dana antifašističke borbe ,ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek zastupničko pitanje kada će resorno ministarstvo u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme po uzoru na Sloveniju.
"Uz čestitke za današnji državni blagdan, prinosim Vašoj pozornosti da su, odlukom Ministarstva kulture Republike Slovenije, partizanske pjesme nedavno upisane u registar nematerijalne kulturne baštine Slovenije", poručio je Bauk ministrici kulture i medija putem instituta zastupničkog pitanja.
U priopćenju slovenskog ministarstva kulture, pojasnio je, navodi se da slovenske partizanske pjesme potiču od narodnih borbenih pjesama, da su nastale tijekom Drugog svjetskog rata te da su nakon završetka rata stup državne glazbene produkcije i dio formalnog obrazovanja.
"Prema dostupnim podacima vidljivo je da je odnos broja boraca tijekom svih godina Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj bio od tri do 13 puta veći u Hrvatskoj nego u Sloveniji, što je daleko više od odnosa broja stanovnika naše dvije zemlje", istaknuo je zastupnik.
Naglašava nadalje kako su Republika Slovenija i Republika Hrvatska jedine države nastale raspadom SFRJ koje su danas članice EU, Schengena i eurozone. "Možemo reći da smo mnoge stvari u povijesti dijelili, uključujući i vrhovnog zapovjednika vojske o kojoj se radi jer su mu roditelji također iz Hrvatske i Slovenije. Jedino što nismo uspjeli dogovorno podijeliti je Savudrijska vala/Piranski zaljev. Što se tiče glazbenog ukusa, naše dvije zemlje su, otkad je omogućeno glasanje publike, redovito jedna drugoj davale veliki broj bodova na Eurosongu", dodao je još Bauk.
Kad se sve to uzme u obzir - masovnije sudjelovanje, zajednička povijest, zajednička europska sadašnjost, zajednička antifašistička borba i kompatibilan glazbeni ukus, jedino pitanje koje se može postaviti, poručio je, jest kad će Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske u registar nematerijalne baštine upisati partizanske pjesme.
Zastupničko pitanje zaključio je porukom "smrt fašizmu!" te linkom koji vodi na YouTube i pjesmu "Naša vojska" koja je, naveo je, dio nematerijalne baštine Republike Slovenije.
POGLEDAJTE VIDEO: Mimohod 'Besmrtni partizanski odred' povodom Dana antifašističke borbe
