U ovogodišnjem izvješću Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 138 gospodarstva svijeta.
Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Nizozemska i Njemačka. Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Poljska, Bugarska i Srbija dok Makedonija, Rumunjska, Grčka, Mađarska i Crna Gora bilježe pad.
Hrvatska na 74. mjestu i ocjenom od 4,15 drži korak s promjenama na globalnoj razini. Ovogodišnji pomak na ljestvici zahvaljujemo dobrim ekonomskim pokazateljima odnosno povećanju izvoza, BDP-a i smanjenju deficita. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo razvoju financijskog tržišta gdje je i ove godine uočen pad za 7 mjesta i inovativnosti gdje smo pali za 11 mjesta, priopćili su iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju poboljšanje ocjene faktora makroekonomskog okruženja (84.), visokog obrazovanja i treninga (49.), efikasnosti tržišta rada (100.), efikasnosti tržišta roba (95.) i poslovne sofisticiranosti (80.) te stagniranje u područjima institucija (89.), infrastrukture (46.), zdravstva i osnovnog obrazovanja (66.), tehnološke spremnosti (47.) i veličine tržišta (78.).
"Najnovije Izvješće o konkurentnosti potvrđuje realnu ocjenu stanja hrvatskog društva i gospodarstva. Uočljivo je blago povećanje konkurentnosti, međutim, nedovoljno da bismo bolje i sigurnije živjeli. Bilježimo napredak u nekoliko ključnih područja: makroekonomskom stupu zbog smanjenja deficita i javnog duga, zatim poboljšanje u području tržišta rada i tržišta roba te povećanje izvoza. Međutim, zabrinjavajući je konstantni pad inovativnosti, tehnološke spremnosti i razvijenost financijskog tržišta. Imajući u vidu da je započela Četvrta industrijska revolucija, pad inovativnosti i drugi pokazatelji ukazuju na relativnu nespremnost Hrvatske na ovom području. Osim nužnog pokretanja reformi, o kojima govorimo više od desetljeća, očito je potrebna jasna vizija hrvatske budućnosti“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Osnovni pokretači konkurentnosti u Hrvatskoj
Izvješće pokazuje da su osnovni pokretači konkurentnosti: infrastruktura, zdravstvo, obrazovanje i tržište uvijek važni za konkurentnost zemlje, ali sugerira da su tehnološka spremnost, poslovna sofisticiranost i inovativnost, u novije vrijeme, bitni za povećanje konkurentnost i održivi gospodarski rast. Izvješće također ukazuje da desetogodišnji pad otvorenosti ekonomija predstavlja rizik razvoju i rastu.
Rezultati istraživanja temelje se na javno dostupnim statističkim pokazateljima (za 2015. i 2016. godinu), podacima međunarodnih organizacija (Svjetska banka, MMF, OECD, UNESCO, WHO, ..), kao i na perceptivnim podacima dobivenim kroz istraživanje mišljenja rukovoditelja tvrtki. Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao set institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti jedne zemlje. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost.
"Smanjenje otvorenosti u globalnom gospodarstvu šteti konkurentnosti i otežava vodećima da zadrže održiv, uključiv rast", poručio je u izvješću Klaus Schwab, izvršni predsjednik WEF-a.
U zemljama s niskim rangom konkurentnosti monetarne intervencije nisu uspjele postići tako efikasne rezultate kao one poduzete u zemljama veće konkurentnosti. To sugerira da će one morati poboljšati konkurentnost kako bi održale rast gospodarstva, poručio je WEF.
Istih 10 najkonkurentnijih
Među 10 najkonkurentnijih u svijetu ove se godine nalaze sve zemlje koje su i lani bile tako visoko plasirane, no drugim redoslijedom.
Švicarska je zadržala titulu najkonkurentnijeg svjetskog gospodarstva osmu godinu zaredom, zahvaljujući među ostalim učinkovitosti tržišta rada, inovativnosti i sofisticiranom poslovnom okruženju.
Kao i lani, iza Švicarske slijedi Singapur, dok su treće mjesto zadržale Sjedinjene Američke Države.
Nizozemska se probila s 5. na 4. mjesto, ispred Njemačke, koja je pala za jedno mjesto.
Na 6. je mjesto napredovala Švedska, koja je lani bila deveta, dok je Velika Britanija napredovala s lanjskog 10. na 7. mjesto.
Japan je skliznuo sa 6. na 8. mjesto liste, a Hong Kong sa 7. na 9. mjesto. Finska je, pak, pala s lanjskog 8. na 10. mjesto.
Od zemalja u okruženju, najbolje je plasirana Slovenija,
koja je napredovala s lanjskog 59. na 56. mjesto, dok je
Makedonija skliznula sa 60. na 68. mjesto.
Slijedi Mađarska, koja je pala sa 63. na 69. mjesto, dok je
Crna Gora skliznula sa 70. na 82. mjesto, iza Albanije koja je na
80. mjestu.
Srbija je napredovala s 94. na 90. mjesto, a Bosna i
Hercegovina s lanjskog 111. na 107. mjesto najnovije liste
Svjetskog gospodarskog foruma.