Europski sud za ljudska prava donio je tri presude protiv Hrvatske u kojima je utvrdio povrede prava na suđenje u razumnom roku, izvijestio je Ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.
Presude su, krajem srpnja, donesene zbog prekomjernog trajanja sudskih postupaka pred hrvatskim sudovima, kao i povrede prava na djelotvoran pravni lijek za duljinu trajanja tih postupaka.
U predmetu Marić protiv RH podnositeljica je prigovarala duljini trajanja postupka naknade štete pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu i Županijskim sudom u Zagrebu te neučinkovitosti pravnih sredstava za njene prigovore o prekomjernom trajanju tog postupka.
Europski sud je utvrdio da podnositeljica nije bila dužna podnijeti zahtjev za suđenje u razumnom roku predsjedniku suda temeljem Zakona o sudovima iz 2013. godine, pozivajući se pri tome na svoju raniju odluku u predmetu Novak protiv RH.
Sud je naveo da zahtjev za suđenje u razumnom roku nije učinkovito pravno sredstvo ukoliko se primjenjuje samo za sebe, bez mogućnosti podnošenja naknadnog zahtjeva za isplatu primjerene naknade. Ustavni sud je odbacio ustavnu tužbu podnositeljice zbog neiscrpljenja pravnih lijekova utvrdivši da nije mogla podnijeti ustavnu tužbu zbog prekomjerne dužine postupka jer nije iscrpila druga pravna sredstva predviđena Zakonom o sudovima iz 2013.
Budući je to bila prva odluka Ustavnog suda u kojoj je uspostavio takvo pravilo, Europski sud je naveo da podnositeljica nije mogla znati da je u ustavnoj tužbi bila dužna navesti kako je ranije podnijela zahtjev za suđenje u razumnom roku temeljem Zakona o sudovima iz 2005. godine, a u kojem slučaju Ustavni sud ne bi odbacio njenu ustavnu tužbu.
Postupak od 15 godina i 5 mjeseci
Stoga je Europski sud utvrdio da je podnositeljici povrijeđeno pravo zajamčeno Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer nije imala na raspolaganju učinkovito pravno sredstvo za povredu prava na suđenje u razumnom roku.
Ujedno je utvrdio i da je podnositeljici povrijeđeno pravo jer je duljina trajanja postupka od četiri godine i dva i pola mjeseca na dvije sudske razine, prekomjerna. Podnositeljici je dosudio 1250 eura na ime neimovinske štete i 2500 eura za troškove postupka.
U predmetu Kirinčić i drugi protiv RH, Europski sud je utvrdio da je dvjema podnositeljicama i podnositelju povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku jer je postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora trajao ukupno 15 godina i 5 mjeseci na tri sudske razine.
Iako je podnositeljima predsjednik Vrhovnog suda RH usvojio zahtjev za suđenje u razumnom roku i odredio rok u kojem je Vrhovni sud RH donio odluku, oni nisu imali pravo na podnošenje zahtjeva za isplatu primjerene naknade temeljem Zakona o sudovima.
Europski sud je stoga utvrdio da zahtjev za suđenje u razumnom roku nije učinkovito pravno sredstvo ukoliko ne postoji mogućnost podnošenja zahtjeva za isplatu primjerene naknade, a postupak je već nerazumno dugo trajao. Ujedno je utvrdio da ustavna tužba podnositelja zbog prigovora prekomjernog trajanja duljine postupka nije bila učinkovito pravno sredstvo jer Ustavni sud RH nije uzeo u obzir cjelokupno trajanje postupka.
Europski sud je stoga dvjema podnositeljicama i podnositelju dosudio po 9000 eura na ime neimovinske štete i ukupno 22 eura za troškove postupka.
Konačno, u predmetu Glavinić i Marković protiv RH, Europski sud je spojio i zajednički ispitao dva predmeta.
Suđenja bez okolnosti koje bi opravdale prekomjernu duljinu
Utvrdio je da je podnositeljici Glavinić povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku jer je njen postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora pred Općinskim sudom u Zadru trajao 12 godina i dva mjeseca bez ikakvih izvanrednih okolnosti koje bi prekomjernu duljinu opravdale.
Štoviše, Europski sud je utvrdio da je podnositeljici usvojen zahtjev za suđenje u razumnom roku i dosuđena naknada od 1.000 kuna zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku što ukazuje da je postupak trajao nerazumno dugo.
Podnositeljica dosudom tog iznosa nije izgubila status žrtve jer se visina naknade od oko 130 eura ne može smatrati odgovarajućom naknadom u okolnostima tog predmeta, zaključio je sud u Strasbourgu dosudivši 3900 eura na ime neimovinske štete i 1275 eura za troškove postupka.
Podnositelj Marković je pred Općinskim sudom u Karlovcu pokrenuo ovršni postupak radi uspostave prijašnjeg stanja. Međutim, pred Trgovačkim sudom u Zagrebu je nad ovršenikom otvoren postupak izvanredne uprave u kojem je podnositelj sklopio nagodbu.
Sud je utvrdio da je podnositelju povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku jer su uzastopni ovršni postupci i postupak izvanredne uprave zajedno trajali skoro osam godina. Europski sud se osobito osvrnuo na činjenicu da je Županijskom sudu u Karlovcu bilo potrebno gotovo četiri godine da odluči o žalbi ovršenika.
Također, Europski sud je utvrdio i povredu prava na učinkovit pravni lijek jer nije mogao podnijeti zahtjev za isplatu primjerene naknade temeljem Zakona o sudovima. Štoviše, utvrdio je i da podnositeljeva ustavna tužba nije bila učinkovito pravno sredstvo jer Ustavni sud RH nije odlučio o meritumu, bez valjanog razloga.
Podnositelju je dosudio 4000 eura na ime neimovinske štete i tisuću eura za troškove postupka, izvijestio je Ured.
