Hrvatska se ubraja u rijetke države Europske unije u kojima rad sa skraćenim radnim vremenom jedva postoji jer ga koristi tek 4,9% muškaraca i žena u dobi od 20 do 64 godine za razliku od Nizozemske, Austrije i Njemačke koje prednjače po broju zaposlenih na nepuno radno vrijeme.
S obzirom na niske plaće i za puno radno vrijeme i neosviještenost poslodavaca o važnosti usklađenosti poslovnog i privatnog života, ali i države koja treba poticati zaposlenost oboje partnera ne čudi što smo zajedno sa Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom na dnu EU po udjelu radnika s nepunim radnim vremenom, pokazuju to podaci Eurostata za 2018.
U prosjeku u EU petina radnika radi skraćeno, no u zapadnoj Europi obitelji si mogu priuštiti da jedan član radi puno radno vrijeme, a drugi skraćeno i pritom pristojno žive.
Nizozemska prednjači s 46,8% radnika koji rade skraćeno, slijede Austrija s njih 28% te Njemačka s njih 27%, piše Večernji list.
