Naime, Hrvatska do veljače 2014. godine mora osnovati funkcionalnu civilnu helikoptersku službu za hitni medicinski transport (HEMS) te akcije traganja i spašavanja (SAR), ili će u suprotnom Vlada RH morati raspisati međunarodni natječaj za inozemne kompanije koje će spašavati unesrećene hrvatske građane i turiste, te takve usluge masno naplaćivati.
Pritisnuta rokovima, Vlada je na zadnjoj sjednici održanoj 2. kolovoza donijela odluku o osnivanju povjerenstva za izradu projekta uspostave višenamjenske zrakoplovne službe za zaštitu i spašavanje. No, kako novca za nabavu novih helikoptera za HEMS i SAR operacije nema u državnom proračunu, sasvim je izgledno da će povjerenstvo do kraja studenog Vladi predložiti prebacivanje svih kanadera, air tractora, te najmanje osam transportnih helikoptera MI-8 HRZ-a iz vojnog u civilni registar, saznaje Slobodna Dalmacija. Upravo ti helikopteri bili bi namijenjeni akcijama SAR-a i HEMS-a.
Helikopterima treba servis, a Rusi ga ne žele obaviti
No, problem leži u tome što je za svih 11 helikoptera Mi-8 u proljeće 2013. godine nužno obaviti generalni remont težak 30 milijuna dolara. Čak i kad bi Ministarstvo obrane imalo te novce (a nema ih), ruski proizvođač helikoptera Mi-8 HRZ-a nije voljan obaviti remont, jer se radi o letjelicama ilegalno nabavljenima na crnom tržištu tijekom Domovinskog rata, u doba međunarodnog embarga na uvoz naoružanja! Nadalje, ti helikopteri na sebi nemaju nikakvu namjensku SAR ili medicinsku opremu, a za sat leta potroše tonu kerozina.
Drugi problem s Bruxellesom čeka nas i zbog nadzora režima schengenske granice na Jadranskome moru, za što je nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova. MUP je već zatražio 120 milijuna eura iz europskih fondova za kupnju potrebnih helikoptera, ali je iz Bruxellesa stigao odgovor da je moguće aplicirati na fondove tek nakon ulaska RH u EU. Ako pak do 2015. godine MUP ne uspije nabaviti helikoptere za Schengen na moru, Frontex, odnosno Europska agencija za nadzor vanjskih granica, bit će prisiljena čuvanje Schengena na Jadranu povjeriti helikopterima talijanske Obalne straže.
Realna opasnost dolaska stranih tvrtki
Hrvatska je također preuzela i obvezu osiguranja SAR sustava i za prelete stranih putničkih zrakoplova, sukladno međunarodno usvojenom standardu organizacije potrage i spašavanja u zrakoplovstvu - ICAO Annex 12. To znači da bismo trebali imati zrakoplov posebno opremljen za traganje na moru ili kopnu s IC kamerom, senzorima kretanja, prijamnicima, programskom podrškom, postupovnim priručnicima za posadu, opremom koja se baca unesrećenima iz zrakoplova, medicinskom opremom, itd. Takav zrakoplov Hrvatska nema, kao što nema ni jedan helidrom registriran za javni promet, niti ima prometni heliodrom s daljinskim upravljanjem, servisnom službom, prostorom za primanje i otpremu putnika, kao i prostorom za djelovanje državnih tijela poput MUP-a i Obalne straže.
Dakle, postoji sasvim realna opasnost da, nakon što Hrvatska uđe u Europsku uniju, zadaću medicinskog spašavanja helikopterima i nadzor schengenske granice na Jadranu na sebe preuzmu službe EU-a i inozemne privatne helikopterske tvrtke.
