Investicijskom planu Europske komisije, poznatijem kao Junckerov plan, potrebne su promjene budući da se nakon prve godine njegove provedbe pokazalo kako su profitirale uglavnom najbogatije članice Unije, njih 15, dok ostalih 13, kojima su ta sredstva potrebna za pokretanje gospodarstva, ne bilježi gotovo nikakvu korist.
U Komisiji tvrde kako je takva distribucija sredstava rezultat potražnje, ali kako smatraju da se geografska raspodjela sredstava može poboljšati što će biti i definirano u prijedlogu kojim će Komisija nastojati udvostručiti plan, a koji dolazi nakon najave Jean Claudea Junckera o dodatnih 200 milijardi eura i njegovom produljenju do 2020. godine.
Do sada generirano 105 milijardi eura
Kako bi se pomoglo i ovih 13 siromašnijih članica, među kojima je i Hrvatska, koja još ne bilježi učinke od Junckerovog plana, pružit će im se ciljana tehnička pomoć kojom bi se trebale ukloniti prepreke investicijama na nacionalnoj i lokalnoj razini.
Do kraja lipnja, što ujedno označava i kraj prve godine ovog trogodišnjeg plana, generirano je 104,75 milijardi eura investicija, točnije jedna trećina ukupnih planiranih investicija, stoji u izvješću Europske investicijske banke.
I Hrvatska ostala kratkih rukava
Što se Hrvatske tiče, unatoč postojećim projektima koji bi mogli konkurirati za financiranje iz Junckerovog plana, jedini učinak koji do sad bilježimo jest angažman HBOR-a koji je potpisao ugovor s Europskim investicijskim fondom za male i srednje poduzetnike uz osiguranu potporu Europskog fonda za strateška ulaganja, piše Novi list.
'HBOR je unutar ovog proizvoda ugovorio kreditni portfelj od 20 milijuna eura te model provedbe uključuje izravno financiranje HBOR-a preko postojećih programa kreditiranja. Budući da je provedba programa započela tijekom rujna, možemo potvrditi da interes postoji, a konkretni projekti su u fazi pregovora', kažu u HBOR-u.
