Hrvatska je s Estonijom, Mađarskom i Španjolskom prednjačila skokom broja zaposlenih u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće Eurostata.
U prvom je ovogodišnjem tromjesečju broj zaposlenih u Hrvatskoj
povećan za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Time je zapošljavanje ponovno pojačano na godišnjoj razini, nakon
kratkotrajnog slabljenja u posljednja tri mjeseca 2014. kada je
uvećano 1,6 posto.
U prvom je tromjesečju 2015. među zemljama članicama najsnažniji
rast broja zaposlenih na godišnjoj razini zabilježila Estonija,
za 3,6 posto. Slijedi Mađarska s 3,4 posto te Španjolska, s
2,9 posto.
Na razini EU broj zaposlenih uvećan je u prvom tromjesečju za 1,1
posto na godišnjoj razini, istim tempom kao i u prethodna dva
tromjesečja. U eurozoni je zaposlenost povećana 0,8 posto. U
prethodnom je tromjesečju porasla 0,9 posto.
Na tromjesečnoj je razini zaposlenost u EU28 u prvom ovogodišnjem
tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata ponovo
blago ubrzala, na 0,3 posto, nakon blagog slabljenja na kraju
2014., kada je iznosila 0,2 posto.
U eurozoni se tempo tromjesečnog povećanja zaposlenosti u prvom
ovogodišnjem tromjesečju zadržao na razini posljednja tri mjeseca
2014. kada je iznosio 0,1 posto.
Prema sezonski prilagođenim podacima u prvom je ovogodišnjem
tromjesečju u EU28 zaposlen bio 228,1 milijun građana, od čega
njih 150,3 milijuna u eurozoni, procjenjuju u Eurostatu.
Među zemljama članicama za koje je Eurostat raspolagao potrebnim
podacima najviše je u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri
mjeseca poskočio broj zaposlenih u Latviji i Mađarskoj, za 1,5
posto. Slijede Estonija s 0,9 posto, Španjolska s 0,8 posto te
Češka, Irska, Portugal i Velika Britanija s 0,7 posto.
Hrvati među najsiromašnijima u Europi
Međutim, iako zaposlenost raste, hrvatski građani su među najsiromašnijima u Europi, prema podacima Eurostata o stvarnoj individualnoj potrošnji kojom se mjeri blagostanje kućanstava.
Prema prvoj procjeni za prošlu godinu, stvarna individualna potrošnja po zemljama članicama EU kreće se u rasponu od 49 do 140 posto prosjeka Unije, izraženo standardom kupovne moći.
Najsiromašnija članica je Bugarska koja je na 49 posto prosjeka EU, slijede Rumunjska s 55 posto te Hrvatska s 59 posto prosjeka individualne potrošnje.
Najveći standard ima Luksemburg, gdje je potrošnja 40 posto iznad prosjeka, a slijede Njemačka i Austrija koje imaju potrošnju više od 20 posto iznad prosjeka.