Hrvatska liječnička komora (HLK) smatra da Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti neće biti učinkovit u zadržavanju liječnika u Hrvatskoj, jer uvrštavanje sadašnjeg Pravilnika o specijalističkom usavršavanju u zakon i ukidanje pripravničkog staža korak su unatrag u edukaciji i usavršavanju liječnika, pa će samo potaknuti njihov odlazak iz Hrvatske, ocijenio je u petak dopredsjednik HLK-a Krešimir Luetić na okruglom stolu o zapošljavanju i mobilnosti mladih liječnika u Hrvatskoj.
Cilj skupa u Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar" bio je potaknuti dijalog među sektorima koji kreiraju politiku zapošljavanja mladih liječnika u Hrvatskoj, a bilo je govora i o preprekama u mobilnosti i zapošljavanju mladih liječnika u Hrvatskoj i Europi.
Kad je riječ o ukidanju u pripravničkog staža, koji sada traje pet mjeseci, Luetić je rekao kako kao dobar primjer može poslužiti Slovenija koja je umjesto pripravničkog staža, koji je ukinut Direktivom EU-a, uvela tzv. sekundarijat, gdje mladi liječnici odmah nakon fakulteta nastavljaju raditi do specijalizacije, čime ih se zadržava u zdravstvenom sustavu.
"Tamo nema onoga što se događa u Hrvatskoj - da liječnici nakon fakulteta sjede kod kuće i čekaju početak staža te razmišljaju hoće li otići u Njemačku, Švedsku ili Irsku. Isto se ponavlja i nakon obavljenog staža kada se javljaju na natječaje ne bili dobili specijalizaciju. Slovenija je svoje mlade doktore odmah uključila u sustav i ne puštaju ih da odu van", rekao je Luetić.
Predsjednik HLK-ova Povjerenstva za mlade liječnika Davor Kust upozorio je da su mladi liječnici u Hrvatskoj, za razliku od svojih kolega u EU-u, ograničeni u zapošljavanju i mobilnosti jer su vezani ugovornom obvezom koja proizlazi iz sadašnjeg Pravilnika o specijalističkom usavršavanju.
Oni su dužni po završetku specijalizacije vratiti se u ustanovu koja im je specijalizaciju financirala i odraditi godine provedene na edukaciji. U protivnom moraju vratiti ustanovi dio novca uloženog u specijalizaciju.
"Ta se ugovorna obveza sada premješta u novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Nama je to neprihvatljivo jer to nije praksa u ostalim zemljama EU-a, kao niti u jednoj drugoj struci u Hrvatskoj. Te bi članke trebalo izostaviti iz prijedloga zakona jer je slobodna mobilnost jedna od temeljnih značajki EU-a, na koju je pristupanjem pristala i Hrvatska", rekao je Kust.
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ines Strenja Linić također smatra da uvrštavanje odredbi Pravilnika u Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti nije dobro.
"Umjesto da oslobodimo mlade liječnike ugovorne obveze i omogućimo da obave specijalizaciju i zatim rade u sredini koja će im pružati najbolje mogućnosti, mi ponovo idemo s penalizacijom, umjesto da pozovemo jedinice lokalne samouprave da kreiraju poticajne mjere koje će privući mlade liječnike", kazala je Strenja Linić.
Ocijenila je kako je odlazak mladih liječnika veliki problem o kojem ministar zdravstva Milan Kujundžić i radna skupina koja je radila na zakonu uopće nisu razmišljali.
"Vidimo kakva je situacija u Dubrovniku, gdje i uz osigurani smještaj i 12.000 kuna plaće ne mogu naći pedijatra. Trebalo je puno godina ranije misliti o tome i drago mi je da su neke jedinice lokalne samouprave počele razmišljati - u Puli se grade stanovi za liječnike, a neki nude besplatno zemljište za gradnju kuća", napomenula je Strenja Linić.
Državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Majda Burić izjavila je kako Hrvatska raspolaže s 300 milijuna kuna za projekte unutar Europskog socijalnog fonda za medicinu. Ukupan broj nezaposlenih zdravstvenih djelatnika krajem ožujka iznosio je 1820, od čega su 82 doktora medicine, od kojih šest bez radnog iskustva.
