Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je rezultate Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019. U njemu se Hrvatska nalazi na 63. mjestu u konkurenciji od 141 gospodarstva svijeta, što znači da je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta u odnosu na 2018. To je ujedno i najveći pomak neke zemlje u regiji. Singapur je ove godine najkonkurentnija zemlja na svijetu, a slijede SAD, Hong Kong, Nizozemska, Švicarska, Japan, Njemačka Švedska, Ujedinjeno kraljevstvo i Danska.
"Značajan napredak na ljestvici konkurentnosti Hrvatska duguje ponajviše makroekonomskoj stabilnosti i kvaliteti infrastrukture. Dosljedna nastojanje Vlade na fiskalnoj disciplini, rješavanju zatomljenih problema i povlačenju sredstava EU rezultirali su većom konkurentnošću Hrvatske. Vjerujem da će ovo biti poticaj našem društvu u cjelini za daljnji razvoj strukturnih promjena i poboljšanje regulatornih okvira i tako pridonijeti boljitku građana Hrvatske", rekao je za N1Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
12 stupova konkurentnosti
Izračun konkurentnosti se temelji na metodologiji analize 12 stupova konkurentnosti: institucija, infrastrukture, primjene ICT-a, makroekonomske stabilnosti, zdravlja, vještina, tržišta proizvoda, tržišta rada, financijskog sustava, veličine tržišta, poslovne dinamike i kapaciteta za inovacije.
Ukupni broj indikatora je 103, a udjel "čvrstih" statističkih indikatora iznosi 70 posto dok se ostatak odnosi na pokazatelje dobivene istraživanjem mišljenja gospodarstvenika. Ukupni rang tako manje ovisi o percepciji, a više o statističkim pokazateljima. Metodologija računa udaljenost zemlje od "idealnog stanja" ocjenom od 0 do 100. U odnosu na 2018. Hrvatska je poboljšala svoju ocjenu za 1,8 i ona sada iznosi 61,9, a to znači da nam još 31,8 nedostaje do idealnog stanja.
Ovogodišnje izvješće usmjerava pažnju na brigu o okolišu važnu za održivi rast gospodarstva zemlje. Fokus je na klimatskim promjenama koje utječu na poljoprivredu te na zagađenju okoliša, korištenju obnovljivih izvora energije i dostupnosti pitke vode.
Pomaci i padovi
Na ljestvici globalne konkurentnosti najveći je pomak Hrvatska zabilježila u stupu makroekonomske stabilnosti, gdje je na 43. mjestu, što je za čak 63 mjesta bolje u odnosu na lani. Bolje smo rangirani i u stupu infrastrukture (32.), zdravlja (47.) i tržišta rada (94.), no zato smo pali u stupu institucija (77.), primjene ICT-a (60.), vještina (69.), tržišta proizvoda (86.), financijskog sustava (63.), poslovne dinamika (101.) te kapaciteta za inovacije (73.). Kao prednosti navedene su inflacija (1.), visoki stupanj elektrifikacije (2.), trgovinske barijere (6.), kvaliteta cesta (13.) i prava radnika (14.).
No, nastavljen je trend loše efikasnosti pravnog sustava u rješavanju sporova (140.), opterećenja vladinim propisima (139.), efikasnosti pravnog sustava u osporavanju propisa (138.), lakoće zapošljavanja strane radne snage (137.), sklonosti prema poduzetničkim rizicima (137.), fokusiranosti vlade prema budućnosti (137.), pronalaženja kvalificirane radne snage (137.) te zapošljavanja i otpuštanja radnika (136.).
Preporuke za bolju konkurentnost
Izvješće pokazuje da vlada može unaprijediti poslovnu i ulagačku klimu ukidanjem administrativnih procedura, stvaranjem ozračja pravne sigurnosti i smanjenjem poduzetničkih davanja. Za osnaživanje inovacijskog ekosistema države moraju poticati transfer tehnologija i znanja, čime bi se osnažila tehnološka spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u stvaranju inovativnih proizvoda i usluga.
Glavne poruke ovogodišnjeg Izvješća o globalnoj konkurentnosti tiču se povećanja konkurentnosti kao važnog faktora u poboljšanju životnog standarda. Zaključeno je kako globalne ekonomije nisu spremne na pad produktivnosti te se stoga donositelji politika moraju okrenuti drugim politikama koji će povećati ulaganja i poticaje za rast produktivnosti, gdje će najvažniji faktor biti pronalazak ravnoteže između tehnološke integracije i ulaganja u ljudski kapital.
