Ministarstvo uprave se u sprnju prošle godine pohvalilo uvođenjem usluge "e-prijava vjenčanja" kojom je omogućena prijava sklapanja braka bez odlaska u matični ured, u sustavu e-građani. E-prijava međutim nije bila dostupna osobama koje žele sklopiti životno partnerstvo osoba istoga spola.
Na upite o evidentnoj diskriminaciji, odgovorili su kako je „to tek prva faza“.
Tek nakon presude dopustili upis u Registar
Kada je to riješeno, problem je ostao s onima koji su partnerstvo sklopili u inozemstvu. Tek nakon što je u travnju Visoki upravni sud Republike Hrvatske pravomoćno presudio u korist dviju hrvatskih državljanki koje već godinama žive u istospolnom braku sklopljenom izvan Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa i uprave u lipnju je uputilo u javnu raspravu novi Naputak za vođenje registra životnog partnerstva, prema kojem se prvi put omogućuje da se u registar upiše i životno partnerstvo sklopljeno u inozemstvu.
Prema trenutno još važećem naputku, životna partnerstva ili istospolni brakovi hrvatskih državljana sklopljeni u inozemstvu mogu se upisivati kao bilješka u maticu rođenih, a ne i u Registar životnog partnerstva, iako se heteroseksualni brakovi sklopljeni u inozemstvu normalno upisuju u maticu vjenčanih.
Evidentna diskriminacija ne prestaje
Uporno stvaranje administrativnih prepreka ili pak očite diskriminacije koje ova Vlada provodi sve dok ih sudovi dokinu, ne prestaje s ovime.
U udruzi Dugine obitelji, kako prenosi Novi list, zadovoljni su novim naputkom jer se time rješava problem istospolnih parova vjenčanih u inozemstvu kojima dosad u Hrvatskoj nisu priznavali dokumente. Danijel Martinović, predsjednik udruge, zamjera resornom ministarstvu da, kad se već išlo u izmjene naputka, nije odlučilo doraditi ga temeljitije i uzeti u obzir i druge administrativne probleme s kojima se u praksi suočavaju istospolni parovi.
" Ljudi imaju i djecu koja su rođena vani, tamo dobiju rodni list gdje su navedena dva oca ili dvije majke, a Hrvatska im ne može priznati takav rodni list jer imamo samo rodne listove s ocem i majkom. Ministarstvo je, na primjer, moglo donijeti odluku da se uvede više vrsta rodnih listova, ne da se ukine ovaj postojeći, nego da se doda i druga mogućnost, kaže Martinović.
Najavljuje i tužbe zbog takvih slučajeva, jer im se više parova požalilo na neodrživu praksu da se dijete koje ima pravo na hrvatsko državljanstvo naprosto ostavi bez rodnog lista.
'To je kršenje zakona'
"To je kršenje zakona, jer kad neki hrvatski državljanin dobije dijete, po zakonu to dijete treba dobiti hrvatsko državljanstvo. U ovom slučaju, dijete ostaje bez državljanstva ili dobije državljanstvo zemlje u kojoj se rodi, ako postoji ta mogućnost. Problem je ako se dijete rodi u zemlji koja ne dodjeljuje državljanstvo pri rođenju, tada će ono biti bez državljanstva, bez putovnice", navodi Martinović.
Za primjer navodi američko-hrvatski istospolni par čije bi dijete, beba od nekoliko mjeseci, trebalo kroz nekoliko mjeseci biti deportirano jer nije dobilo hrvatsko državljanstvo.
