U petak je u akciji policije u i USKOK-a uhićeno ukupno 13 osoba, među kojima su predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i dojučerašnja državna tajnica Ministarstva uprave i bivša kninska gradonačelnica Josipa Rimac.
USKOK tereti Josipu Rimac da je zatražila povlačenje negativnih mišljenja za izdavanje uporabne dozvole vjetroelektrane Krš-Pađene, iako Hrvatske šume od investitora nisu naplatile cjelokupno dugovanje zbog štete na šumama. Investitor, tvrtka C.E.M.P. je smatrala da ju Hrvatske šume ucjenjuju naplatom devet milijuna kuna. Jakupčić je navodno uspio naplatiti veći dio duga, a Rimac je trebala dobiti 45.000 eura mita preko svoje sestre, inače agentice u osiguravajućoj kući u kojoj je investitor trebao uplatiti policu osiguranja za vjetroelektrane.
Povodom pokretanja istrage zbog malverzacija pri puštanju u rad vjetroelektrane nedaleko od Knina, Udruga Biom poslala je priopćenje u kojem navodi da je Europska komisija Hrvatskoj još 14. svibnja poslala upozorenje kojim traži poboljšanje primjene Direktive o staništima, u dijelu koji se tiče procjene utjecaja vjetroelektrana na okoliš, javlja 24sata.
Kršenje europskih direktiva
Prema toj Direktivi, projekti koji bi mogli imati značajan utjecaj na ekološku mrežu mogu biti odobreni tek nakon što se utvrdi da neće negativno utjecati na to područje. Iz Bioma poručuju da se Hrvatska sustavno nije pridržavala Direktive kada su odobrene izmjene projekata vjetroelektrana na obali. To znači, poručuju iz Bioma, da su izmijenjeni projekti odobreni bez dokaza da te izmjene neće štetno utjecati na cjelovitost pojedinih staništa.
"Komisija je stoga Hrvatskoj uputila službenu opomenu, nakon čega Hrvatska ima četiri mjeseca da ukloni nedostatke koje je utvrdila Komisija. Ukoliko to ne riješi, država može na koncu završiti na Sudu Europske unije, a u tom slučaju plaćat će od novca svih hrvatskih poreznih obveznika goleme kazne dok nedostatke na kraju ne ispravi", upozorili su iz Udruge Biom.
Biom je od 2018., nakon što je domaće pravosuđe odbilo pokrenuti postupke u tim slučajevima, Europskoj komisiji dostavio podatke za ukupno devet okolišnih postupaka, a Europska komisija je dosad uglavnom pokretala postupke zbog prijenosa odredbi Direktive o procjeni utjecaja na okoliš u hrvatsko zakonodavstvo te uklanjanje mineralnog otpada iz Biljana Donjih.
"Prilikom praćenja razvoja vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj, prije svega zahvata vjetroelektrana u ili neposredno uz područja ekološke mreže, Udruga Biom uočila je određene nedostatke i sistemske pogreške koji su pokazali da sustav ocjene prihvatljivosti vjetroelektrana za ekološku mrežu ne funkcionira na način na koji bi trebao funkcionirati s obzirom na pravnu stečevinu EU. Ističemo da su lokacije za vjetroelektrane u pravilu planirane u pojasu uz jadransku obalu, u područjima koja su u okviru ekološke mreže zaštićena kao područja očuvanja značajna za ptice. U tom kontekstu potrebno je napomenuti da do sada u Hrvatskoj nije napravljena strateška procjena utjecaja razvoja vjetropotencijala u Hrvatskoj na okoliš, što bi značajno olakšalo potencijalnim investitorima odabir prikladnih područja za njihove investicije. Odnosno, bilo bi svima jasnije koliko se kroz potencijalnu investiciju u vjetroelektranu treba uložiti u očuvanje vrsta i staništa značajnih na razini EU", poručuju iz Bioma.
Sumnjivo odobravanje projekata
Udruzi je sumnjivo i to što su gotovo svi zahvati odobreni, pa čak i prema starim projektima, iz vremena kada Hrvatska nije bila članica Europske unije i nije morala primjenjivati njihove odredbe. Smatraju da bi nefunkcionalni mehanizam preispitivanja kvalitete studije utjecaja na okoliš koje provodi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike mogao dovesti do značajnog negativnog utjecaja na domaću prirodnu baštinu.
"Uočili smo da za određene vjetroelektrane nikada nije proveden postupak glavne ocjene zahvata za ekološku mrežu ili je proveden prije ulaska Hrvatske u EU. Nadalje, Ministarstvo nije uzelo u obzir negativno mišljenje stručnog tijela Ministarstva o studijama utjecaja na okoliš i elaboratima zaštite okoliša, dok u jednom slučaju nije čak niti zatražilo mišljenje svog stručnog tijela. Također, u nekim su postupcima korišteni zastarjeli podaci i stručne studije za ocjenu utjecaja zahvata, ponekad i više od 10 godina, dok npr. za podatke o pticama pravila struke govore da podaci ne smiju biti stariji od pet godina. Ima i postupaka u kojima su korišteni nevjerodostojni podaci ili se podacima manipuliralo kako bi se prikazalo da zahvat ima manji utjecaj", tvrde u Biomu.
Pritom navode kako je u zadnje dvije godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike oslobodilo pet vjetroelektrana zakonske obveze provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš čime je Hrvatska povrijedila pravnu stečevinu Europske unije, odnosno izravno prekršila Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš. Prekršena je, prema njihovim riječima, i Aarhuška konvencija, jer je država neprovođenjem postupaka javnosti uskratila mogućnost da sudjeluje u donošenju odluka. Iz udruge poručuju kako je neosporno da je domaće zakonodavstvo napredovalo zbog ulaska u EU te da bi zbog toga Hrvatska trebala reagirati na opomenu Europske komisije.
