Hrvatska je pri samom vrhu ljestvice država članica Europske unije kad su u pitanju novčani transferi koji su njezinim građanima stigli iz inozemstva, a uglavnom je riječ o novcu što im ga šalju članovi obitelji. Bilo da je riječ o darovima ili pomoći, u Hrvatsku je tako lani, prema podacima Eurostata stiglo 1,913 milijardi eura, što je oko 150 milijuna eura više nego godinu dana ranije, piše Novi list.
Iz Hrvatske su, primjerice, strani radnici svojim obiteljima u inozemstvo, poslali 433 milijuna eura i na kraju je Hrvatska bila u plusu za 1,48 milijardi eura. Eurostat navodi da je taj plus u bilanci inozemnih transfera veći jedino u Poljskoj, Rumunjskoj i Portugalu, ali države su to koje imaju i veći broj stanovnika od Hrvatske.
Osobne doznake iz inozemstva čine 6,6 posto BDP-a
Eurostat je objavio statistiku samo osobnih transfera, no Hrvatska narodna banka (HNB) objavljuje i statistiku o naknadama zaposlenima, što uključuju prihode pomoraca na stranim brodovima i radnika na naftnim platformama, osoba koje žive u pograničnom području, a rade u susjednoj zemlji te ostalih privremenih radnika u inozemstvu. Osobni transferi i naknade zaposlenima zajedno čine osobne doznake iz inozemstva. Kako su lani naknade zaposlenima, prema izračunu HNB-a, bile 1,663 milijarde eura, to znači da su ukupne osobne doznake bile 3,57 milijardi eura i činile su 6,6 posto BDP-a. Kad se od toga odbiju naknade zaposlenima i osobni transferi, koji su otišli u inozemstvo, ispada da je Hrvatska u plusu 3,101 eura, odnosno čak 5,7 posto BDP-a, piše Novi list.
Što se tiče osobnih transfera iz inozemstva, Eurostat bilježi i to da u Hrvatsku još uvijek veći dio stiže izvan EU-a, odnosno u prošloj je godini na račune hrvatskih građana iz država izvan EU-a došlo 961 milijun eura, dok je iz članica EU-a doznačeno 952 milijuna eura. U publikaciji HNB-a ističe se kako još uvijek dominiraju osobni transferi iz tradicionalnih emigracijskih odredišta Njemačke, Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država i Italije. Također se napominje kako osobne doznake imaju značajnu ulogu u gospodarstvima tranzicijskih zemalja i općenito zemalja u razvoju, ali im je investicijski potencijal dosta ograničen, jer su uglavnom usmjerene u tekuću potrošnju.
Koronakriza će smanjiti dotok 'iseljeničkog' novca
Usporedbe radi, u Sloveniju se, prema podacima Eurostata, na isti način slilo tek 66 milijuna eura, u Bosnu i Hercegovinu 1,509 milijardi eura, u Srbiju 3,516 milijardi eura, u Sjevernu Makedoniju 196 milijuna eura, a na Kosovo 852 milijuna eura.
Još nema podataka o tome je li koronakriza smanjila dotok novca koji građani iz inozemstva šalju svojim obiteljima u Hrvatsku. Zna se tek da je nedavno Svjetska banka upozorila kako će zbog pandemije transferi radnika na privremenom ili dugotrajnom radu u inozemstvu obiteljima u matičnoj državi ove godine biti manji za 20 posto na globalnoj razini. Prema izračunu Svjetske banke, ti bi transferi u ovoj godini trebali biti 566 milijardi dolara, odnosno 141 milijardu dolara manje nego lani.
I dok je Hrvatska među četiri države EU s najvećim viškom u inozemnim transferima, četiri zemlje s najvećim odljevom su Francuska (11,9 milijardi eura), Španjolska (8,5 milijardi), Njemačka (5,4 milijarde) i Belgija (1,4 milijarde eura), a ukupna je vrijednost odljeva osobnih transfera iz EU-a u inozemstvo prošle godine porasla 7,8 posto, na 33,2 milijarde eura.
