Hrvatska je među najgorim europskim zemljama po pretilosti djece. Čak 35 posto osmogodišnjaka, dakle onih koji idu u drugi ili treći razred, ima prekomjernu težinu. Na stotinu djece njih čak 15 ih je pretilo.
Veći problem s pretilošću imaju dječaci nego djevojčice, i to većinom oni koji žive na moru. Najmršavija su djeca na zagrebačkom području. Problem je i što jedu premalo voća i povrća, a piju previše zaslađenih sokova.
Hrvatska na visokom sedmom mjestu
Tek svako četvrto dijete upisano je na neku sportsku aktivnost. Od 39 europskih zemalja po prekomjernoj težini djece smo na visokom 7. mjestu.
Doručak jedne osnovne škole u Velikoj Gorici izgleda ovako: kruh s kakao namazom, pizza, sok, hot dog, krafna s marmeladom, burek sa sirom.
"On se ne hrani, od prvog dana se ne hrani jer taj jelovnik nije izgledao dobro na papiru, a kada sam vidio kako izgleda hrana, onda sam rekao da ne razumijem kako netko to može dat nekome da jede", kaže roditelj Siniša Đurđević.
1120 škola nema sportsku dvoranu
U ustanovama, kao i kod kuće, problem je i aktivnost. Da učenici u Hrvatskoj imaju samo dva sata tjelesnog na tjedan, propisano je još 1874. Za usporedbu, mađarska djeca ga imaju svakoga dana.
Poražavajuća je i statistika da 1120 škola uopće nema sportsku dvoranu. A kada kreću u školu, 90 posto prvašića je dovoljno tjelesno aktivno.
"Ja sam bila non stop u školi. Stalno su me zvali u školu da su mi djeca preživahna. Stalno nešto on hoda, on trči. Dobro, super, nek hoda, nek trči. Znači mi ih sustavno učimo sjedilačkom načinu života", kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja HZJZ-a, pa dodaje:
"Ja ću svoj resor malo prozvati, ali u najboljoj mjeri da ih protresemo. Ali samo 0,25 posto biva zabilježeno i prepoznato. Možda je i tu dio problema."