U kakvom su stanju atomska skloništa u Zagrebu? Metalni kreveti iz nekih davnih vremena i dalje izgledaju otprilike jednako kao i prije, još uvijek s dekama. Sve se redovno održava, uvjeravaju nas u gradu.
Sanitarni čvorovi baš i nisu privlačni jer toalet ne smije biti spojen na vanjski odvod. Sustavi za ventilaciju zraka ključni su. Također jednako je važan sustav za opskrbu električnom energijom.
Nemaju sva skloništa jednak status, u različitom su vlasništvu. Tako da trenutno ima oko 170 gradskih skloništa i oko 800 privatnih skloništa u sklopu stambenih zgrada.
Jedni su u stanju pripravnosti, a ima i onih koji su iznajmljeni različitim Udrugama.
"Skloništa se dijele na javna blokovska i kućna. Kućna skloništa su isključivo vezana za jednu zgradu, a javna i blokovska za veći broj zgrada", objašnjava Gordana Mikulić, voditeljica Odjela za poslovne prostore i poslove zakupa.
Milan Bandić je 2013. imao ideju da za milijun kuna kupi privatno atomsko sklonište – ali nakon prozivki oporbe taj plan mu je propao.
Posjetili smo dva gradska skloništa: na Jarunu i u Dubravi. U jednom je bio sportski centar, prostor je Grad iznajmio. Na pitanje ako do nečeg dođe mogu li se u skloništu brzo postaviti kreveti, Mikulić odgovara potvrdno.
Skloništa građane podsjećaju na 90-e i rat, pa je brojnima muka i na samom njihov spomen. I nije ih za njih briga.
Tunel dugačak 350 metara, širok od 3 do 5 metara, za Advent je to Božićna priča, a u slučaju nevolje sklonište. Najveće zagrebačko atomsko sklonište je tunel Grič, dakle to se službeno vodi kao sklonište i primi do 2000 osoba, kažu nam da se i u tunelu ako bude potrebe mogu postaviti kreveti.
Tako se nekad i koristio, sada je turistička atrakcija i nadajmo se da će zauvijek ostati samo to.
Kako skloništa izgledaju, pogledajte u videu u nastavku:
