Gotovo je nevjerojatno da je čovjek tijekom povijesti koristio nekoliko tisuća vrsta biljaka za svoju prehranu, a danas ih uzgaja jedva nekoliko stotina. Velik je problem što autohtone sorte polako nestaju s naših polja i sve više gubimo vlastiti sjemenarski suverenitet. A kada se jednom zatre sjeme neke kulture, gubitak njezina genskog materijala je trajan i ne može se više obnoviti.
- Dan koji stiže sve ranije: Stanovnici Hrvatske zakoračit će 1. lipnja u posebnu vrstu duga
- Posjetili smo prvo reciklirano imanje u Hrvatskoj - pravi mali ekološki raj
- Zadruge su biznis budućnosti: Zašto Hrvatska, unatoč tradiciji od 150 godina, propušta priliku?
Sve biljne svojte koje rastu na području države čine njezinu floru, a u Hrvatskoj raste oko 5500 biljaka, što je s obzirom na njezinu malu površinu veliko bogatstvo, pogotovo u usporedbi s oskudnijim florama mnogo većih zemalja. Primjerice, u Španjolskoj raste 5048 svojti, u Francuskoj 4630, a u Njemačkoj 3203 biljne svojte.
Otkud Hrvatskoj toliko bogatstvo, objašnjavaju u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kojemu je upravo uzgoj flornoga blaga jedna od najvažnijih zadaća: ‘’Hrvatska je kao izrazito južnoeuropska zemlja smještena upravo na razmeđi kontinentalne i sredozemne klime te istočnomediteranske i zapadnomediteranske flore. Također, ovi su krajevi u razdobljima najvećih oledbi (zaleđivanja – op. a.) bili većinom pošteđeni leda i snijega pa je tu preživio i dio prastare flore (tzv. relikti). Kombinacija vrlo raznolikog reljefa – visoki planinski masivi, krška polja, doline rijeka i vrlo razvedena obala s otocima – utjecala je na nastajanje velikog broja svojti, među kojima je gotovo 10 posto endemičnih’’.
Hrvatska je zbog toga jedna od najbogatijih europskih zemalja, a da bi to i ostala, potrebno je očuvati lokalne i tradicijske sorte sjemena, ali i obnoviti one ‘izgubljene’ za buduće generacije.
- Banke biljnih gena su samo skladišta i one nisu dovoljna za očuvanje različitosti
U gotovo svim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, pokrenute su banke biljnih gena, ali one su stvarane s idejom čuvanja genskih resursa kao baze za rad znanstvenika i profesionalnih oplemenjivača. A imaju i dosta nedostataka jer su izvori sredstava za rad banaka gena centralizirani, ovise o političkoj volji i vrlo često ih nema dovoljno, kao ni površina ni osoblja da se brinu o velikim kolekcijama. Nakon nekog vremena dio sjemena propada u spremištima gubeći klijavost jer se pri regeneraciji ipak rade prioriteti, a o sortama i populacijama često se čuva vrlo malo podataka iako su upravo tradicijska znanja vrijedna koliko i samo sjeme.
Iako u svijetu postoji oko 1700 banki sjemena raspoređenih u više
od stotinu država, teško da postoji poznatija od one na norveškom
arhipelagu Svalbardu koju nazivaju i ‘biljnom
Noinom arkom’. Riječ je o Svjetskoj banci
sjemena u kojoj se nešto više od 10 godina čuva gotovo
milijun vrsta sjemena kako bi, u slučaju globalne kataklizme,
čovječanstvo imalo šansu obnoviti poljoprivredu i tako
preživjeti. No, banke biljnih gena su samo skladišta i
one nisu dovoljne za očuvanje različitosti.
- Moderne inovacije u poljoprivredi usmjerene održivim rješenjima nemoguće su bez tradicijskih sorti (ZMAG/Facebook)
Iznimno je važno osvijestiti da klimatske promjene i
ekološke katastrofe, ali i nestanak malih proizvođača hrane i
razne bolesti predstavljaju najveću prijetnju proizvodnji hrane,
a promocija i proizvodnja različitih sorti sjemena jedan je od
najvažnijih načina za poboljšanje bioraznolikosti koja će u
konačnici utjecati na proizvodnju zdrave hrane. Upravo to govori
o važnosti i potrebi uspostavljanja organiziranog sustava
očuvanja i uzgoja sjemena kao što su to društvene banke sjemena
jer one čuvaju i tradicijska znanja i njeguju otvoren
pristup.
Društvene banke sjemena diljem
svjeta čuvaju oko 6,5 milijuna uzoraka sjemena, a
procjenjuje se da se radi o nekoliko milijuna vrsta. Njima se
napokon pridružuje i Hrvatska zahvaljujući inicijativi ZMAG-a
(Zelena mreža aktivističkih grupa), udruzi koja okuplja organske
vrtlare, praktičare primjenjivih tehnologija i ekološkog
graditeljstva, dizajnere permakulture, istraživače pravednih
socijalnih modela organizacije i ravnopravnih međuljudskih odnosa
te ekološke aktiviste.
Društvena banka sjemena novi je ZMAG-ov projekt čiji je glavni
cilj upravo pridonijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti
sjemena, ali i obnovi onih ‘izgubljenih’ za buduće naraštaje.
Osmišljena je tako da bude u vlasništvu svojih članova, otvorena
za javnost, proizvođače hrane, male poljoprivrednike, vrtlare i
potrošače, kao neformalna i lokalno upravljana institucija.
- Ljudi povezuju tradicijske sorte sa specifičnim okusima i mirisima iz djetinjstva i cijene njihovu kvalitetu(Pexels)
Glavne aktivnosti Društvene banke sjemena su jačanje i poboljšanje lokalnog sjemenarskog sustava s naglaskom na tradicijske sorte, a veliku pozornost pridaju i educiranju, podizanju svijesti i dijeljenju znanja o važnosti očuvanja lokalnih sorti, kao i promicanju suvereniteta sjemena i hrane.
‘’Ljudi povezuju tradicijske sorte sa specifičnim okusima i mirisima iz djetinjstva i cijene njihovu kvalitetu. Neke lokalne sorte u prošlosti su postale poznate i cijenjene upravo radi zahtjeva tržišta gdje se znalo da je najbolji krumpir onaj lički, najbolji luk turopoljski i slično. Ta je tradicija još živa iako su tradicijske sorte nepravedno potisnute, a i moderne inovacije u poljoprivredi usmjerene održivim rješenjima nemoguće su bez tradicijskih sorti’’, upozorava Sunčana Pešak iz ZMAG-a u analizi Poljoprivredne politike prema očuvanju tradicijski dobivenih sorti.
Napominje da je domaće sjemenarstvo u svakom slučaju potrebno
razvijati bilo za potrebe industrijske proizvodnje, bilo za mala
raznolika gospodarstva i vrtove: ‘’Sjemenarstvo stvara veću
dodanu vrijednost proizvoda, zapošljava više radne snage i državi
daje sigurnost i prehrambeni suverenitet smanjujući ovisnost o
drugima. Uz to domaće sjeme je kvalitetnije i otpornije jer je
prilagođeno lokalnim uvjetima’’.
- Kada se jednom zatre sjeme neke kulture, gubitak njezinog genetskog materijala je trajan i ne može se više obnoviti
ZMAG je pokrenuo i umrežavanje lokalnih proizvođača hrane i malih sjemenara te srodnih udruga iz Hrvatske, BiH, Srbije, Makedonije i Slovenije, a Društvena banka sjemena ujedno je dio projekta Comunity Seed Banks Academy koju vodi udruga Arche Noah iz Austrije.
Bilo da su vrtlari, mali poljoprivrednici, hobisti ili
entuzijasti, i građani mogu postati članovi i članice Društvene
banke sjemena. ZMAG, čije se imanje nalazi 30-ak kilometara od
Zagreba, u selu Vukomeriću, ima svoju banku u
kojoj je zasad pohranjeno dvjestotinjak tradicijskih sorti i onaj
tko se učlani u njihovu banku imat će pristup tim sortama koje će
regenerirati i umnažati, a kasnije jedan dio vratiti banci i
imati dio kod sebe te i dalje dijeliti, imati razmjene sjemena i
slično.
ZMAG-ovci i ZMAG-ovke na svojevrsnoj su turneji po
Hrvatskoj na kojoj žele skupiti što više lokalnih sorti koje
su specifične za pojedini kraj i, kako je u posjetu Zadru
objasnila Sendy Osmičević, voditeljica projekta:
‘’Cilj je jačanje mreže lokalnih zajednica i očuvanje
tradicijskih sorti, uz jasnu poruku da sjeme nije ničije
vlasništvo, već zajednička kolekcija za čiji smo opstanak svi
jednako odgovorni’’.
Dodatnu pozornost u ZMAG-ovim aktivnostima svakako privlači
povezivanje s umjetnicima radi njihova aktivnog uključivanja u
istraživanje i pokretanje banke sjemena. Tako je
započeta suradnja s Galerijom "Miroslav Kraljević", a tijekom
idućih godinu dana u projekt će se svojim radovima uključiti
dvoje hrvatskih umjetnika Darko Masnec i
Valentina Butumović te talijanska umjetnica
Egle Oddo.
Kroz formu interaktivne instalacije/videoigre Masnecov projekt
propitkivat će odnos prirode i digitalne
konstrukcije biljnog svijeta, dok će Butumović razviti novi
umjetnički rad temeljen na postojećoj knjižnici sjemena u
prostorima ZMAG-a. Oddo će najesen boraviti u Zagrebu, na
rezidenciji u Galeriji "Miroslav Kraljević" i na Recikliranom
imanju u Vukomeriću te će predstaviti međunarodni
transdisciplinarni projekt Ark of Seeds.
- U sjemenu je očuvana naša prošlost i sakrivena naša budućnost(ZMAG/Facebook)
Prošle godine surađivali su s umjetničkim kolektivom "Ljubavnice", a nikako ne treba zaboraviti ni višegodišnju suradnju Art Laba i ZMAG-a. Riječ je o pjesničko-ekološkom rezidencijskom program "Tragovi u snijegu: Sjeme za budućnost" na Recikliranom imanju Vukomerić. Odabrani pjesnici dobivaju mogućnost shvatiti važnost sjemena te se upoznati s konceptima banke sjemena i nezamislive potrebe za očuvanjem tradicijskih sorti biljaka, a zatim o svemu progovaraju u stihovima te njihove pjesme bivaju objavljene u digitalnoj zbirci poezije.
‘’U sjemenu je očuvana naša prošlost i skrivena naša budućnost. Svaka sjemenka u sebi nosi dio povijesnog i genskog nasljeđa još iz vremena kada su ljudi počeli izdvajati određene biljke iznimnih značajki te ih počeli kultivirati, pokrenuvši tako poljoprivredu. Uzimanje određenog dijela usjeva za ponovnu sjetvu omogućavalo je gensku podlogu za procvat novih sorata biljaka, a kroz to, indirektno i procvat današnjega društva kakvog poznajemo’’, podsjećaju ekolozi i okolišni aktivisti.
Jednako je i s poezijom, kažu: ‘’Ona predstavlja kulturno nasljeđe naroda koje je temelj njegova duha, procvata i identiteta. Upravo je zato spajanje poezije s temama ekologije, sjemena te ostalih tema od javnog interesa nužno kako bi se progovorilo o ključnim problemima društva i zajednice’’.