Naime, izvoz na najvažnija hrvatska tržišta, nekoliko zemalja EU te susjedne države, zadržao se otprilike na istoj razini, piše Novi list.
Cilj je bio ojačati hrvatsku poziciju na tržištima Njemačke, Italije i Austrije te susjednih Srbije, BiH i Slovenije, a Vlada je u isti paket svrstala i rastuća gospodarstva Brazila, Kine, Indije i Rusije, te još SAD, Kanadu i Meksiko.
Gubimo najvažnije tržište
Koliko god veseli povećanje izvoza u, primjerice, Brazil za 35 posto, odnosno za 20 milijuna kuna više nego lani, Vladi bi prioritet trebao svakako biti pad izvoza od gotovo deset posto na naše najvažnije tržište, talijansko.
Kriza u Italiji tako je interes za hrvatsku robu i usluge smanjila za više od 100 milijuna eura.
Također, izvoz prema zemljama sjevera Afrike pao je za 13 posto, dok je pad u zemljama uglavnom iz Južne Amerike i Azije čak 33 posto. Na tim je tržištima Hrvatska u osam ovogodišnjih mjeseci izgubila više od 350 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Hrvatska 'osvaja' Tursku
Tržišta razvijenijih europskih zemalja donijela su za 588 milijuna kuna, odnosno 15 posto veći izvoz. S druge strane, poljsko, češko, slovačko, mađarsko, bugarsko, rumunjsko tržište – nadopunjeno Turskom, Kazahstanom i Ukrajinom – tražilo je čak 1,1 milijardu kuna više roba i usluga iz Hrvatske nego godinu dana ranije.
To je porast od 40 posto, s time da je hrvatski izvoz u Tursku porastao za gotovo 200 posto.
Vezani članci:
arti-201106080551006 arti-201103080034006 arti-201104190461006 arti-201102090206006