No, odmah valja napomenuti da spomen-dani nisu neradni dani, pa su stoga javnosti mnogo manje poznati nego li blagdani. U Hrvatskoj se zasad obilježava pet spomen-dana, a 30. travnja mogao bi postati šesti po redu, piše Novi list.
Prvi spomen-dan u godini obilježava se 9. siječnja, kad se obilježava Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, događaj iz 1919. godine. Svakog 15. siječnja bilježimo i Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, kad su Hrvatsku i Sloveniju priznale sve države članice Europske unije, tada njih 12, a do kraja dana pristiglo je 27 priznanja.
Dva su spomen-dana i u svibnju. Prvi je subota ili nedjelja najbliža 15. svibnja, kad se obilježava Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost – zapravo prisjećanje na žrtve iz svibnja 1945. godine, žrtve Bleiburga i križnoga puta. Slijedi 30. svibnja, koji se sad obilježava kao Dan Hrvatskog sabora, dok se nekad praznovao kao Dan državnosti. Naime, tog datuma 1990. konstituiran je prvi višestranački Sabor izabran općim pravom glasa. Koalicijska vlada ukinula je taj datum kao praznik, a Dan državnosti obilježava se 25. lipnja zbog ustavne odluke o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.
Također, kao spomen-dan obilježava se i 25. rujna u znak sjećanja na Odluku o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadre i otoka s maticom zemljom Hrvatskom 1943. godine.
Vezani članci:
arti-201101050661006 arti-201103220682006