'Hrvatska će u dvije godine izgubiti čak 800 milijuna eura iz EU fondova'

2.2.2015.
22:16
VOYO logo

Maletić je podsjetila da je za Hrvatsku u razdoblju od 2014. do 2020. predviđeno 8,4 milijardi eura iz kohezijske omotnice, a kad se tome dodaju sredstva namijenjena poljoprivredi, dolazi se do ukupnog iznosa od 10,7 milijardi eura, što je više od pola godišnjeg državnog proračuna.

Upozorava, međutim, da se sredstva iz fondova dodjeljuju po pravilu 'N+3', zbog kojega je Hrvatska u 2014. morala potrošiti cijelu alokaciju za 2011.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''To se nije dogodilo, u 2014. nismo imali stvarnu potrošnju i da nije bilo predujma od 150 milijuna eura, sredstva bi nam bila oduzeta'', tvrdi Maletić. Ističe da je isti predujam spasio i 2015., ali za efikasno povlačenje fondova u idućim godinama nužni su realizirani projekti.

Vlada bez pomaka

Iskustva članica, kaže Maletić, pokazuju da za stopostotno korištenje dodijeljenih sredstava treba imati gotovo dva puta više pripremljenih projekata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Dakle, za iskoristiti 8,4 milijarde eura treba provoditi projekte ukupne vrijednosti od gotovo 17 milijardi, što znači više od dvije milijarde godišnje. Vlada se, međutim, nije pomakla s deset puta manje razine provedbe, u visini 200 milijuna eura godišnje'', tvrdi Maletić.

Vladu proziva da zbog nedovoljne svijesti o važnosti kohezijske politike propušta najvažniju priliku koju je Hrvatska dobila kao članica EU-a, zbog čega Hrvatsku u 2016. čeka gubitak od 300, a godinu kasnije od čak 600 milijuna eura.

'Ne znaju i ne žele raditi'

U prilog tome navodi da je u okviru IPA komponente ostalo nepotrošeno gotovo 100 milijuna eura namijenjenih jačanju institucija i administrativnih kapaciteta, 'zahvaljujući Vladi koja ne zna i ne želi raditi'.

Kad je riječ o sredstvima za pripremu ulaska Hrvatske u schengenski režim, Maletić tvrdi da je u proračun uplaćeno 120 milijuna eura, ali realizacije nema zbog nedopustivo spore pripreme dokumentacije i ugovaranja projekata. Rok za trošenje tog novca je srpanj 2016., a nepotrošena sredstva će se o vratiti EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Do kraja 2014. potrošeno je svega 1.8 milijuna eura. Rok za ugovaranje i realizaciju projekata te certificiranje u Europskoj komisiji je srpanj 2016., a Vlada kaže da je u ovom trenutku u postupku ugovaranja 90 milijuna. Riječ je o vrlo kompleksnim projektima izgradnje i opremanja graničnih prijelaza pa nema šanse da u tako kratkom vremenu oni budu realizirani i sredstva povučena'', uvjerena je Maletić.

'Milanović najbolje govori sam za sebe'

Smatra da je upitno je li Hrvatska spremna za taj režim, a zamoljena da komentira izjavu premijera Zorana Milanovića da 'pojedini zastupnici ogovaraju Hrvatsku', kazala je kako je riječ o 'potpunom apsurdu'.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

''Milanović najbolje govori sam za sebe, dovoljno je pustiti ga da govori na sastancima i objašnjava pa da čelnici EU shvate koliko je u Hrvatskoj nerazumijevanje za europske politike. On je najveća prepreka razumijevanju europskih politika u Hrvatskoj'', rekla je Maletić.

Ustvrdila je da se zastupnici u Europskom parlamentu bore za interese Hrvatske, da je osobno zatražila usporavanje zahtjeva za fiskalnom konsolidacijom zemalja poput Hrvatske što je, kaže, Europska komisija i uvažila. ''Cilj nam je da Hrvatska bude što bolja članica EU, a ne baviti se kojekakvim pričama'', kaže Maletić.

Poraznim drži i podatke o trošenju fonda za izbjeglice i povratnike, u kojem je ugovoreno svega 33,7 posto od dodijeljenih 237 milijuna eura. Slična je situacija i u operativnom programu Promet 2007. do 2013., gdje Hrvatska može očekivati gubitak između 50 i 100 milijuna eura.

U okviru programa zaštite okoliša, ugovoreno je 96 od 281 milijun eura, a s projektima poput onih u vodnom gospodarstvu Osijeka ili Poreča se kasnilo, zbog čega će dio sredstava biti izgubljen, tvrdi Maletić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neugovoreni projekti

Upozorava i na kašnjenja u programima regionalne konkurentnosti i razvoju ljudskih potencijala, kao i u programu IPARD, namijenjenom poljoprivredi.

''Ministarstvu poljoprivrede i Agenciji kao da je u cilju odustajanje korisnika od IPARD-a, a obećava im se lakši pristup sredstvima iz EAFRD-a, koji je još u postupku ugovaranja'', kazala je Maletić te upozorila da Hrvatska nije uspjela uspostaviti kapacitete ni za korištenje 25 milijuna eura godišnje iz IPARD-a, a sprema se na povlačenje EAFRD-a, u okviru kojega joj je godišnje dostupno 300 milijuna eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao još jedan dokaz neefikasnosti Vlade u povlačenju sredstava iz EU navodi vladin dokument iz lipnja 2013. u okviru kojega je definiran popis od osam projekata i 22 pozivna natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava te rokovi za njihovo ugovaranje.

Rekapitulacija ugovorenosti pojedinačnih projekata pokazuje da je ugovoreno tek 111,8 milijuna eura, od ukupno planiranih 412,1 milijun, odnosno samo 27 posto, kaže Maletić. Ustvrdila je da je potpredsjednik Vlade Branko Grčić nedavno sazvao ministre kako bi ih upozorio na velike gubitke zbog neugovorenih projekata.

''Sada se prebacuje odgovornost na druge ministre, koje je trebalo na vrijeme upozoravati i poticati da ugovaraju projekte. Odgovornost je kolektivna, no to Hrvatskoj sada ne može pomoći. Ako se ubrzaju, možda gubitak u 2017. može biti manji'', rekla je Maletić

fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike