Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, od kada Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke.
Državni zavod za statistiku je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Analitičari su očekivali ovako velik rast BDP-a s obzirom na to je u drugom kvartalu prošle godine gospodarstvo palo za 14,4 posto, da bi se pad nastavio do kraja godine, s kvartalnim padovima od 10,1 i 7,2 posto.
Povijesno rekordan rast BDP-a
Podaci DZS-a pokazuju da je potrošnja kućanstava porasla za 14 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, koji smo uglavnom proveli u lockdownu. Veseli što je izvoz roba i usluga porastao za 40,9 posto na godišnjoj razini. Od toga je izvoz roba porastao 35,2 posto, a usluga 56,3 posto. Izjavu na temu BDP-a dao je ministar financija Zdravko Marić u Banskim dvorima.
''Rast BDP-a je povijesno rekordan. Jako je važno proanalizirati tu brojku. Krenut ću od strukture BDP-a, najveći doprinos rasta osobne potrošnje, ona je porasla više od 18 posto, te uvoz roba i usluga, nešto više od 30 posto. Analitičari su pokazali da rade kvalitetan posao. Njihove brojke odgovaraju onima koje je DZS upravo objavio'', komentirao je ministar.
'Među vodećim smo zemljama srednjoistočne Europe'
''Za drugo tromjesječje naša predviđanja u toj stopi bila su niža od ostvarenog. Naša očekivanja su bila, kad smo radili program konvergencije, oko 12 posto rasta. A vidimo ostvareno je 16,1 posto. S proizvodne strane, sve komponentne bilježe rast'', kazao je Marić.
Napomenuo je da ne smijemo zanemariti ni da se radi o važnom efektu jer u istom tromjesečju lani usred zaključavanja gospodarstva ostvaren je rekordan pad BDP-a od više od 14 posto. Hrvatska u usporedbi s 19 članica EU-a ima peti po visini rast.
''Uz bok smo sa Španjolskom, Italijom, Francuskom i Mađarskom. To znači da smo među vodećim zemljama srednjoistočne Europe'', smatra ministar.
''Ne bih zanemario ni podatak da je rast kretanja u drugom u odnosu na prvo tromjesječje gotovo nepromijenjen. Čak i blagi minus od 0,2 posto. To daje imperativ da BDP bez obzira na ovu visoku stopu rasta i dalje mora biti u fokusu. Prije svega, fokus na zapošljavanje'', izjavio je Marić.
''Sada podaci pokazuju pozitivna kretanja. Ukupna vrijednost fiskaliziranih računa je 2,3 posto veća od istog razdoblja 2019. godine", naveo je ministar financija.
Uskoro moguć puni oporavak
Rekao je da će tijekom jeseni korigirati projekcije i da će zasigurno doći do korekcije stope rasta BDP-a, s pet posto na više.
''Velika većina gospodarskih pokazatelja ukazuje na veći i viši rast od onog koji smo projicirali. Ako ne dođe do pogoršanja, prije svega tu mislim na epidemiološki dio, time bi se ostvarila naša originalna procjena, da bismo već iduću godinu, a prema ovim trendovima i prije kraja iduće godine, dosegnuli razinu 2019. godine, tj. puni oporavak. U prethodnoj gospodarskoj krizi trebalo nam je 11 godina da se vratimo na razinu BDP-a iz 2008. godine. Kod ove krize opravak bi mogao doći brže, prema ovim brojkama bio bi i prije 2022. godine'', kazao je Marić.
Naveo je da Vladu raduje što su uspjeli zadržati zaposlenost. Podsjetio je da su i na početku pandemije rekli da je s jedne strane borba za ljudske živote, a s druge strane borba za očuvanje radnih mjesta.
''Nešto što je malo ispod očekivanja za drugo tromjesječje je investicijska aktivnost. No očekujemo da će aktivacijom Nacionalnog programa oporavka javni i privatni dio nastaviti trend i još više ubrzati. Stanje u proračunu je u skladu s očekivanjima, neki porezni prihodi i iznad. PDV je od početka godine do danas na razini iznad 2019. Posebno me raduju doprinosi za mirovinsko osiguranje'', rekao je Marić.
