Hrvatska bi u lipnju trebala primiti prve izbjeglice iz Sirije i to 30 ljudi iz programa preseljenja iz Turske i po deset ljudi iz Grčke i Italije iz programa premještanja, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu hrvatski ministar unutarnjih poslova VlahoOrepić.
"Vlada je definirala da će u razdoblju od 8. lipnja do 8. srpnja primiti 30 ljudi iz Turske i još po deset iz Grčke i Italije, ukupno 50 ljudi", rekao je Orepić u Luxembourgu, gdje sudjeluje na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica EU-a.
Na ministarskom sastanku se, između ostaloga, razgovara o provedbi sporazuma EU-Turska, zaključenom prošli mjesec, prema kojem bi svi nelegalni migranti koji iz Turske stignu na grčke otoke trebali biti vraćeni u Tursku. Zauzvrat, EU se obvezala da će za svakog Sirijca vraćenog iz Grčke primiti jednog izravno iz Turske.
Još ranije zemlje članice dogovorile su da će olakšati teret Italiji i Grčkoj, zemljama na vanjskim granicama EU-a, i rasporediti izbjeglice sukladno mogućnostima svake pojedine članice. Riječ je o programu premještanja izbjeglica iz rubnih članica u ostale zemlje, dok se kod primanja izbjeglica iz Turske radi o programu preseljenja izravno iz trećih zemalja u EU.
Hrvatska bi iz oba programa trebala primiti oko 1600 ljudi. "Mi ćemo to sigurno izvršiti, vlada je donijela čvrstu odluku i imamo čvrsti stav da trebamo dijeliti odgovornost za zajednički problem", rekao je Orepić.
Također je najavio da će Hrvatska uskoro uplatiti svoj
ovogodišnji dio financijske obveze prema Turskoj, a ove
godine je riječ o iznosu od 1,7 milijuna eura.
Na dnevnom redu ministarskog sastanka su pitanja sigurnosti i
zaštite vanjskih granica.
"Raspravljalo se o potrebi za jedinstvenom strukturom upravljanja raspoloživim podacima. Naglasio sam da Hrvatska kao i još neke zemlje članice trebaju podatke iz schengenskog informacijskog sustava i viznog informacijskog sustava, a koji su joj nedostupni. Definitvno je potrebno napraviti jedinstveni informacijski sustav, jedinstveno sučelje", rekao je Orepić.
Teroristički napad u Bruxellesu 22. ožujka upozorio je
na potrebu bolje interoperabilnosti baza podataka zemalja
članica o potencijalnim teroristima.
Ministri također razgovaraju o promjeni zajedničkog sustava
azila, o nedavno predstavljenom prijedlogu
pametnih granica u kojem se obrađuje uloga
informacijskih sustava u poboljšanju upravljanja vanjskim
granicama, unutarnje sigurnosti i borbe protiv terorizma i
organiziranog kriminala te uspostavi Europske granične i obalne
straže.
Orepić je rekao da će Hrvatska u Europskog graničnoj i obalnoj straži sudjelovati sa 140 ljudi.
