Hrvatska se, prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije, svrstava u zemlje s visokom stopom smrtnosti, a razloge ponajprije treba tražiti u zabrinjavajuće velikoj stopi mortaliteta od raka, te od bolesti srca i krvnih žila.
U opsežnoj analizi ''Potencijalno izgubljene godine života u RH u razdoblju od 2000. do 2004. godine'', koju je objavio Državni zavod za statistiku, ukazuje se kako u Hrvatskoj na 100 tisuća stanovnika godišnje umire njih 1137 što je jako visoko na europskoj ljestvici – veću stopu smrtnosti imaju samo Ruska Federacija (1670), Ukrajina (1601), Estonija (1364), Mađarska (1231) i Rumunjska (1554). Usporedbe radi, u Norveškoj koja kao i Hrvatska ima oko 4,5 milijuna stanovnika prosječno umiru 1002 osobe na 100 tisuća stanovnika.
Zavod za statistiku navodi i kako su u navedenom petogodišnjem razdoblju čak 128.793 osobe, odnosno njih gotovo 26 tisuća godišnje, umrle prije navršene 75. godine, koliko iznosi prosječni očekivani životni vijek u Hrvatskoj.
Pri tome je, zbog prerane smrti, svakoj od tih osoba život u prosjeku skraćen za čak 12,6 godina, a statistika je nešto malo na strani žena, koje su prosječno izgubile 10,9 godina života, dok su muškarci u toj skupinu u prosjeku mogli živjeti još 13,6 godina.
Glavni krivac su zloćudne bolesti
Glavni krivac za lošu statistiku, odnosno za veliki broj izgubljenih godina života, jesu zloćudne bolesti.
Razloge, kako objašnjavaju onkolozi, treba tražiti u činjenici da se maligne bolesti kod hrvatskih građana u prosjeku dijagnosticiraju kasnije nego u Europi, te u lošoj distribuciji raka, odnosno u tome što u Hrvatskoj prednjači rak pluća koji ima veliku smrtnost, piše Slobodna Dalmacija.
Na drugom mjestu, među uzrocima prerane smrtnosti hrvatskog stanovništva, jesu bolesti srca i krvnih žila. I tu Hrvatska bilježi zabrinjavajuće visoke stope smrtnosti, znatno više nego u okolnim mediteranskim zemljama.
Vezani članci:
arti-201105170016006 arti-201104180749006
