U Hrvatskoj je potkraj kolovoza bilo gotovo 236,7 tisuća smještajnih turističkih objekata, što je 7,1 posto ili 15,7 tisuća više nego u isto lanjsko vrijeme, a najviše ih je bilo u kategoriji objekti u domaćinstvu i nekomercijalnog smještaja, gdje je zabilježen i najveći rast, dok je hotela bilo 28 više ili 1199.
Pokazuju to usporedni podaci iz eVisitora dobiveni iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ), prema kojima je na dan 31. kolovoza ove godine u svim vrstama smještajnih objekata bilo 1,7 milijuna stalnih kreveta, što je za pet posto ili gotovo 93 tisuće više nego na isti dan prošle godine.
Najviše kreveta, gotovo 634 tisuće, bilo je u objektima u domaćinstvu, što je 37,3 posto udjela u ukupnim stalnim krevetima, što je tek manji porast, jer je taj udjel potkraj lanjskog kolovoza bio oko 37 posto.
No, kada se gleda u apsolutnim brojkama u odnosu na 31. kolovoza 2018., kreveta je u tom smještaju na isti datum ove godine bilo za 5,2 posto ili oko 30 tisuća kreveta više, dok se broj objekata u domaćinstvu koje komercijalno pružaju smještaj turistima povećao za sedam posto ili oko sedam tisuća, na gotovo 112 tisuća.
Veće povećanje objekata i kreveta potkraj ovog kolovoza zabilježeno je i u kategoriji nekomercijalnog smještaja (stanovi, apartmani, kuće za odmor i sl. koje koriste vlasnici, njihove obitelji, prijatelji i rodbina, ne ostvarujući pritom prihode od smještaja). U toj kategoriji je, naime, bilo (prijavljenih) gotovo 113 tisuća objekata, sa 502 tisuće kreveta, što je za oko devet tisuća objekata ili 8,6 posto više, te za oko 38 tisuća kreveta ili 8,1 posto više nego potkraj kolovoza 2018.
Udjel hotelskih kreveta u ukupnima blago pao na 10,4 posto
Hotelskih objekata je na dan 31. kolovoza ove godine u Hrvatskoj, prema podacima iz eVisitora, bilo ukupno 1199, s ukupno 177,4 tisuće osnovnih kreveta, što je za 3,2 posto ili 38 hotela više nego na isti dan prošle godine, dok je broj kreveta u njima porastao za četiri posto ili za 6900.
Unatoč tome, ove je godine na taj dan udjel hotelskih kreveta u ukupnim krevetima blago pao na 10,4 posto, jer je lani iznosio 10,5 posto.
Za tri, na 502, ove je godine porastao broj kampova, u kojima je bilo ukupno gotovo 247,4 tisuće kreveta, što je gotovo 2.200 kreveta ili za oko 1 posto više nego potkraj lanjskog kolovoza. Time je udjel kreveta u kampovima u ukupnim turističkim osnovnim krevetima iznosio ove godine 14,5 posto, za razliku od kraja kolovoza 2018. kada je bio 15,1 posto.
Objekata za smještaj turista na OPG-ovima potkraj kolovoza bilo je 323 ili 10 više nego u isto vrijeme 2018., dok se broj kreveta u njima povećao za oko 200, na nešto više od 2500. U kategoriji ostalih ugostiteljskih objekata za smještaj ove je godine bilo nešto malo više od 10 tisuća objekata odnosno 1,1 posto ili 113 manje, ali je kreveta bilo 1,1 posto više ili 130,4 tisuće. Restorana koji su pružali smještaj turistima bilo je 24 ili dva više nego krajem lanjskog kolovoza, dok je broj kreveta u njima porastao za 10, na 341.
Gospodarstvo koje se sve više bazira na iznajmljivanju
No, povećanje broja kreveta nije nužno dobra stvar. Naime, ekonomisti su prije nekoliko dana upozorili da se Hrvatska preobrazila u ekonomiju koja se sve više bazira na rentijerstvu, posebno u obalnim područjima. Naime, državna statistika je objavila da je gotovo svaki drugi grad i općina u Hrvatskoj, njih 248 od ukupno 555, imala lani manje od 10 posto zaposlenih u ukupnom stanovništvu. I dok se sjever zemlje, zatim Zagreb pa i turistički orijentirana Istra, još kako-tako drže, ostatak zemlje muku muči i s demografijom i s gospodarstvom. Mnogi govore o dvije Hrvatske – jednoj okrenutoj poduzetništvu i drugoj usmjerenoj na rentnu ekonomiju i zapošljavanje u javnom sektoru.