Iako se tako zove - novi zakon o porezu na kavu i bezalkoholna pića neće se ticati kave. Posebnim porezom oporezivat će se zaslađena bezalkoholna pića i to prema udjelu šećera koji sadrže što je jedna od mjera iz četvrtog kruga porezne reforme koja je usmjerena isključivo na bolju zdravstvenu sliku nacije.
- Porez na slatka pića imat će smisla ako ga se ne utroši na krpanje proračunskih rupa
- Ako je Amerika uspjela prepoloviti konzumaciju slatkih gaziranih pića, što priječi Hrvatsku?
Kava neće poskupjeti, jasan je bio ministar financija Zdravko Marić, naime, poseban porez obračunavat će se na zaslađena bezalkoholna pića, ali ne kao do sada: ''Dosad imamo praksu da se to već 20 godina oporezuje u fiksnom iznosu, a sad se predlaže promjenu tako da se uzima kategorija šećera u samom piću''.
Tako će se više oporezivati zaslađenija pića, a tu prvo mjesto drže gazirana pića. Samo pola litre gaziranog napitka sadrži od 50 do 60 grama šećera, a Eva Pavić, rukovoditeljica službe za prehranu i dijetetiku, KBC Zagreb objašnjava: ''To su brzi šećeri koji potiču pretilost, koje se unese u velikoj količini - nismo svjesni njihove količine jer su na neki način skriveni, u obojenim su pićima''.
Preporučeni dnevni unos šećera je od 25 do 35 grama, sve više od toga utječe na zdravlje i pretilost. I dok nutricionistkinja Pavić pozdravlja ovu mjeru, ljubitelje gaziranih i energetskih napitaka poskupljenje, čini se, neće spriječiti da ih i dalje piju. Katja ih, doduše ne pije jer nisu zdravi, ali Marin i Andrea konstatirali su da će ih piti i nakon poskupljenja.
Inače, u Europskoj uniji još 11 zemalja ima ovakav porez, a neke zemlje poput Danske su ga uvele pa od njega odustale.
Koliko će zaslađena bezalkoholna pića poskupjeti u Hrvatskoj, Vlada će tek odrediti posebnom uredbom, ali tek godinu dana nakon što Zakon o kavi i bezalkoholnim pićima stupi na snagu.
