Skoro četvrtina građana Hrvatske, njih 22 posto, nikada ne konzumira topli obrok izvan kuće, odnosno nikada ne odlazi objedovati u restorane. Iako Hrvatska ima vrlo dobru ugostiteljsku i gastronomsku ponudu, mnogi građani ako i jedu izvan kuće, onda pregrizu nešto 's nogu' iz pekarinice ili 'fast fooda', što ne govori samo o gastronomskim navikama već ponajprije o standardu građana.
Podatak o 22 posto građana koji nikada ne objeduju (ručaju ili večeraju) izvan kuće dobila je Hrvatska agencija za hranu (HAH) u sklopu prvog nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije u Hrvatskoj, piše Glas Slavonije. To je istraživanje provedeno na uzorku od dvije tisuće građana u dobi od 18 godina do 64 godine.
"Mnogi si odlazak u restoran ne mogu priuštiti"
Prema tim podacima Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji izradio je profil osobe koja jede izvan kuće. A prema tom profilu, oni građani Hrvatske koji odlaze u restorane u prosjeku su obrazovaniji i boljeg imovinskog stanja te idealnog indeksa tjelesne mase. Činjenicu da osobe narušena zdravlja nikada ne jedu vani, voditeljica spomenutog istraživanja dr. sc. Darja Sokolić, načelnica Odjela za upravljanje podacima i prehranu Hrvatske agencije za hranu, vidi kao smjernicu ugostiteljima da prilagode svoje jelovnike kardiovaskularnim bolesnicima ili dijabetičarima.
Prof. dr. sc. Nevenka Čavlek s Katedre za turizam zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, kazala je, pak, za Glas Slavonije da ju rezultat istraživanja nimalo ne čudi.
"Mogu samo generalno reći kako me to ne čudi, s obzirom na postotak ljudi u zemlji koji radi za minimalnu plaću, koliki postotak ljudi prima minimalnu mirovinu ili koliki je postotak ljudi bez posla. Mnogi si odlazak u restoran jednostavno ne mogu priuštiti. Zašto u našim gradovima "cvjetaju" pekarnice? S kruhom i malo salame netko će si napuniti želudac. Mnogi će posegnuti za brzom hranom, koja je također daleko jeftinija od toplog jela u restoranu", kaže prof. Čavlek.
Tri hrvatska restorana s Michelinovim zvjezdicama
Ona ističe kako, kao i u turizmu gdje na globalnoj razini samo 7 posto stanovništva turistički putuje, u restoranima imamo osobe koje imaju običaj tamo odlaziti na objed i one koji si to nikada ne mogu priuštiti.
"Osim toga, mnogi ljudi koji žive na selu nemaju takve potrebe, a ni mogućnosti, jer na selu nerijetko i nema restorana. Većim razvojem ruralnog turizma, posebice u Slavoniji i Baranji, to se umnogome može promijeniti", kazala je prof. Čavlek.
Inače, početkom ožujka objavljen je prošireni popis hrvatskih restorana s Michelinovim zvjezdicama i preporukama, što predstavlja određeno jamstvo kvalitete ponude, usluge i jela u tim restoranima. Po jednu zvjezdicu imaju šibenski Pelegrini i dubrovački 360º te rovinjski restoran Monte, dok Michelinove preporuke ima 55 restorana.