arti-201002090631006Prosječna hrvatska obitelj godišnje potroši 11.500 eura, a kućanstva zemalja nekadašnjeg istočnog bloka raspolažu sa skromna 2863 eura u Rumunjskoj, 3030 eura u Bugarskoj do 6-7 tisuća eura u Slovačkoj, Poljskoj ili Mađarskoj, premda su već nekoliko godina u EU, piše Večernji list.
Slovenija je vodeća među tranzicijskim zemljama jer je već dostigla Portugal ili Maltu s potrošnjom od 17.738 eura po kućanstvu, pokazuje najnovija anketa o potrošnji kućanstava koju je u skladu s metodologijom Eurostata objavio hrvatski Zavod za statistiku.
Ipak, glavna ekonomistica HGK Jasna Belošević-Matić upozorava da sama visina izdataka obitelji izražena u eurima nije dostatan pokazatelj životnog standarda i kvalitete života u različitim zemljama, već je za standard bitno ocijeniti koliko se roba i usluga za određenu količinu novca može kupiti u nekoj zemlji. Prema tom pokazatelju hrvatski je standard na razini od 63 posto prosjeka EU 27.
Struktura potrošnje pokazuje da građani bogatijih europskih država glavninu svojih primanja troše na stanovanje, režije, pokućstvo i održavanje kuće, dok siromašniji narodi, među njima i Hrvati, više od trećine svojih primanja pojedu, popiju i popuše.
Hrvatska ne zaostaje bitno za eurozonom ni po troškovima telefoniranja i komuniciranja na koje prosječna obitelj godišnje izdvaja oko 600 eura, oko 900 eura odlazi na odjeću i obuću, dok u eurozoni krpice odnesu 1800 eura.
arti-201001290095006Nekoliko je metoda kojima se uspoređuje razina cijena među državama i prema njima hrvatske su cijene od 25 do 30 posto niže od cijena u EU.
Nižu razinu cijena od Hrvatske imaju Turska, Češka, Mađarska, Slovačka, Poljska, Litva, Rumunjska, Makedonija, Srbija, BiH, Bugarska, Albanija. S vremenom će nas dostići europske cijene i u troškovima stanovanja, jer bi Hrvatska morala uvesti ili povećati trošarine za pojedine energente, piše Večernji list.
