Pokazuje to istraživanje javnog mijenja Standard Eurobarometra koje se provodi dva puta godišnje. Posljednje je provedeno u jesen 2014. na ukupno 32.598 ispitanika – 27.901 stanovnika 28 država članica EU, uključujući 1.027 građana Hrvatske. Uz ispitanike iz Unije još je sudjelovalo 1.087 Turaka, 1.057 stanovnika bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, 500 Islanđana, 500 pripadnika turske ciparske zajednice, 536 Crnogoraca i 1.017 Srba.
Poljacima Unija najpozitivnija
Predodžba o EU-u među hrvatskim ispitanicima tri je postotna boda bolja nego među prosječnim građanima Unije. Negativno Uniju doživljava 19% hrvatskih, a 22% prosječnih europskih ispitanika, dok je lik EU-a za 38% Hrvata te za 37% prosječnih Europljana neutralan. Od građana EU-najpozitivnije EU doživljavaju Poljaci (61%), a iznadpolovičnom većinom još i Rumunji (59%), Irci (53%), te Luksemburžani i Bugari (51%). Negativna predodžba nad pozitivnom prevladava jedino u Grčkoj (44:23%), na grčkome dijelu Cipra (38:24%), u Austriji (36:31%) i u Ujedinjenoj Kraljevini (32:30%).
U šest mjeseci između ovoga i prethodnog istraživanja pozitivna je predodžba EU-a u Hrvatskoj porasla za jedan postotni bod, za koliko se smanjila negativna. Na prosjeku EU-a 28 pozitivna se predodžba EU-a istovremeno povećala za četiri, a negativna smanjila za tri postotna boda.
Pozitivna predodžba u Hrvatskoj prevladava nad negativnom u svim promatranim društvenim skupinama. Zanimljivo je, međutim, da je u jadranskome dijelu Hrvatske onih koji EU doživljavaju pozitivno (35:22%) znatno manje nego u kontinentalnom dijelu (46:17%).
Muči nas nezaposlenost i veliki dug
U vlastitoj zemlji Hrvate najviše muči nezaposlenost (66%), a znatno manje (45%) prosječnih europskih ispitanika. Gospodarsko stanje na drugome je mjestu i za hrvatske (33%) i za prosječne europske ispitanike (24%). No, dok je na prosjeku EU-a na trećemu mjestu usaljevanje, s 18%, ono zabrinjava samo 2% hrvatskih ispitanika. Za Hrvate je na trećemu mjestu državni dug, s čak 30%, dok on zabrinjava više nego upola manje ispitanika na prosjeku EU-a, njih samo 14%.
Na razini EU-a hrvatski ispitanici gospodarsko stanje vide većom teškoćom (28%) od nezaposlenosti i državnog duga (oboje po 27%). I za prosječnog je europskog ispitanika na prvome mjestu teškoća u EU-u gospodarsko stanje (33%). Na drugome im je mjestu nezaposlenost (29%), a slijede državni dug (25%) i useljavanje (24%).
Po ovom pitanju, u šest mjeseci od prethodnog istraživanja pesimizam se i u Hrvatskoj i na prosjeku EU-a ponešto smanjio.
Vjerujemo Bruxellesu da nas vodi u pravom smjeru
Hrvatski su ispitanici u iznadpolovičnoj većini uvjereni u ispravan smjer EU-a za izlazak iz krize i suočavanje s novim svjetskim izazovima. Samo ih 18% smatra da je EU uzeo pogrešan smjer. I prosječni su građani EU-a 28 većinom uvjereni u ispravan smjer EU-a, iako je takvih 5 postotnih bodova manje nego u Hrvatskoj, a onih koji misle da je smjer EU-a pogrešan je 24%, 6 postotnih bodova više nego u Hrvatskoj.
Za veću ulogu EU-a u reguliranju novčarskih usluga zalažu se u znatnoj većini sve društvene skupine u Hrvatskoj, kao i ispitanici u svim državama članicama EU-a. Samo je u Danskoj i u Ujedinjenoj Kraljevini ta većinska potpora ispodpolovična. Potpora je na razini EU 28 u proteklih pola godine porasla za 2, a u Hrvatskoj za 3 postotna boda.
Nezaposlenost kao mora
Ispodpolovična većina ispitanika na razini EU-a i polovica hrvatskih ispitanika smatra da vrhunac nezaposlenosti još nije dosegnut. Pesimizam je i na razini EU-a, i u Hrvatskoj u porastu: prije šest mjeseci u maloj su većini na objema stranama bili oni koji su bili uvjereni da je najgore već prošlo. No, Hrvatska je na tom pitanju podijeljena: dok najgore tek očekuje 58% ispitanika u jadranskome dijelu Hrvatske, u kontinentalnom dijelu takvih je 48%, gdje ih 50 posto smatra da je vrhunac nezaposlenosti već dosegnut.
Iako nezakonito useljavanje zabrinjava samo 2% hrvatskih ispitanika, za dodatne mjere kojima bi se Europa protiv toga borila zalaže se dvije trećine hrvatskih, a čak 82% ispitanika na razini EU-a. Pritom je ponešto više (ukupno 25%) hrvatskih ispitanika koji bi da se to postigne ponajviše mjerama na nacionalnoj razini, nego onih koji bi radije vidjeli dodatne mjere na razini EU-a (20%).
Grad i selo ispred države
Dok su ispitanici na razini prosjeka EU-a najprivrženiji svojoj zemlji, a malo manje svojemu gradu ili selu, hrvatski su ispitanici malo prvrženiji svojemu gradu ili selu nego svojoj zemlji.
Televizija je medij koji je glavni izvor obavijesti o EU-u i za hrvatske ispitanike, i za one na razini EU-a, s time da ga u tu svrhu koristi pet postotnih bodova više hrvatskih ispitanika nego onih na razini EU-a. Na drugome su mjestu i za jedne i za druge internetske stranice, i to za čak sedam postotnih bodova više hrvatskih nego prosječnih europskih ispitanika.
Tisak i radio minoran su izvor te vrste obavijesti i za hrvatske ispitanike, i za one na razini Unije, dok internetske društvene mreže i jedni i drugi jedva da i koriste u tu svrhu.
Ljevičara najviše u Švedskoj
Iako i na razini EU-a, i u Hrvatskoj prevladavaju ispitanici koji se smještaju u političko središte, u Hrvatskoj je znatno manje ljevičara, a više desničara nego na razini EU-a. Među državama članicama, ljevičara je najviše u Švedskoj, 42%, a desničara u Latviji, 34%. Za političko se središte, pak, najviše opredjeljuju u Austriji, 46%. U Hrvatskoj se za ljevicu (23%) više nego za desnicu (18%) opredjeljuju u jadranskome dijelu zemlje, gdje je onih u središtu 32%, dok je u kontinentalnome dijelu više onih koji se vide desno (27%) nego lijevo (18%), a čak ih se 40% smješta u političko središte.
Ispitanicima drugih zemalja Unije u prosjeku je prvome je mjestu među vrijednostima mir, na drugome su ljudska prava, a na trećemu poštovanje ljudskog života. Kod hrvatskih ispitanika redosljed je ponešto izmijenjen: ljudska su prava na prvome mjestu, mir na drugome, a na trećemu su slobode pojedinca. One su europskim ispitanicima na četvrtome mjestu, na kojemu je hrvatskima poštovanje ljudskog života.
