Globalna situacija koja nas svakim danom sve više šamara po budžetima uzrokovana prvo pandemijom koronavirusa, a nakon toga i ratom u Ukrajini, dovela je i do poskupljenja hrane. Skočile su cijene ulja, kruha, brašna, a stručnjaci smatraju da će zbog svega uskoro skočiti i cijene mesa. Zapravo, bolje da se izrazimo ovako - nema što od hrane nije poskupjelo. No, često, pa i prečesto, ta skupa hrana završi u smeću. I to ne samo na nekoj mikro-razini kućanstva: hrana se baca u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije pa sve do kućanstava.
Statističko istraživanje u RH, čiji su rezultati objavljeni u siječnju 2022. godine, pokazalo da je da se u Hrvatskoj baci 286 tisuća tona hrane godišnje, od čega jestivi dio na koji se može utjecati, iznosi 106 tisuća tona, kazali su nam iz Ministarstva poljoprivrede na upit portala Net.hr o brojkama koliko hrane godišnje završi u našem smeću.
U Hrvatskoj prema posljednjem popisu stanovništva živi nešto više od 3,88 milijuna ljudi, pa jednostavnom računicom dolazimo da svaki Hrvat prosječno godišnje baci više od 27 kila jestivog dijela hrane.
Od jestivog dijela hrane koja završi u smeću, 86.726 tona odnosi se na kućanstva, a 19.311 tona na poslovni sektor. "Pokazalo se da oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5 posto u ugostiteljskoj djelatnosti, 3 posto u preradi i proizvodnji i 2 posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane", kažu nam iz ministarstva.
Nažalost, procjene pokazuju da se ukupno trećina svjetski proizvedene hrane baci, a primjerice u EU se godišnje baci 88 milijuna tona hrane. Kada bi se bačena hrana preračunala u novac, ta trećina bačene hrane vrijedila bi bilijun američkih dolara, navodi World Food Programe na svojim stranicama. Prema njihovim podacima, sva proizvedena hrana koja se neće pojesti bila bi dovoljna da prehrani dvije milijarde ljudi.
Do 2030. treba smanjiti otpad od hrane
Zbog velike količine hrane koja se baca u svijetu, dok s druge strane stoji žalosna činjenica da milijuni ljudi na svijetu gladuju, institucije rade na tome da se smanji otpad od hrane. "Kao doprinos ostvarenju cilja 12.3. UN-ove Agende 2030. za održivi razvoj, koji nam zadaje da do 2030. godine smanjimo otpad od hrane na razini maloprodaje i potrošača za pola te da smanjimo gubitke hrane duž cijelog prehrambenog lanca, Vlada RH je donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019.-2022. U njegovoj provedbi, Ministarstvo poljoprivrede je prepoznalo unapređenje sustava doniranja hrane, kao mjeru prioritetnog djelovanja i to zbog njenog socijalnog i okolišnog karaktera", pojasnili su nam iz ministarstva.
U tom je pogledu od 2015. godine do danas unaprijeđen zakonodavni okvir tako da se hrana može donirati i nakon isteka "najbolje upotrijebiti do datuma", a u skladu sa smjernicama koje je objavila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu te je omogućeno lakše ostvarenje poreznih olakšica za donatore kao i njihovo administrativno rasterećenje.
Namjere da se smanji otpad od hrane urodile su plodom, pa je, navode nadalje iz ministarstva, projekt "e-doniranje" do danas spasio preko 300 tona hrane.
Objavljeni su sektorski vodiči za sprječavanje otpada od hrane u trgovini, u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama, u primarnoj proizvodnji te u proizvodnji i preradi hrane. "Cilj je pomoći subjektima u razumijevanju razloga nastanka otpada od hrane te ponuditi rješenja za unaprjeđenje poslovanja i smanjenje količine otpada od hrane, što će smanjiti troškove, pozitivno utjecati na okoliš i doprinijeti društveno odgovornom poslovanju tvrtke", kažu iz ministarstva.
Objavljena i posebna knjižica recepata
Pošto kućanstva najvećim dijelom proizvode otpad od hrane, naglasak je stavljen i na edukaciju i informiranje potrošača, a posebno onih najmlađih. U travnju 2022. usvojen je i Program potpore za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane na temelju kojeg će uskoro biti objavljen javni poziv, dodaju iz ministarstva.
Ministarstvo u planu ima brojne aktivnosti kako bi osvijestili građane o ovom problemu, a u tijeku je i izrada Plana za sprječavanje otpada od hrane RH za novo razdoblje, od 2023. do 2028. godine.
Hrana koja se baca često je ona koja nam ostane skuhana od dana prije, a kako bi se smanjilo njezino bacanje, objavljena je i knjižica recepata za pripremu jela od viškova hrane "Skuhat ću, neću baciti“, koju možete pronaći na stranicama ministarstva. U njoj se mogu naći jako zanimljivi i jednostavni recepti, kao primjerice kolač od rajčice, namaz od graha, štrukli od krumpira te mnogi drugi.
