Zbogom plastičnim vrećicama. To je danas izglasao Sabor, a to znači da ovakve lagane vrećice od 1.1.2022. više nećemo koristiti. Ali ove najlaganije, u kakvima obično važete jabuke i limune u dućanu - one ostaju.
Donesen je Novi Zakon o gospodarenju otpadom, koji i formalno zabranjuje jednokratnu plastiku. Dakle slamke, štapići, plastični tanjuri, vilice, noževi više se ne smiju proizvoditi i stavljati ne tržište.
Više zna bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, gošća RTL Direkta.
1. Konačano smo dobili zakon o gospodarenju oitpadom. Jesu li u pravu kritičari kada kažu da je zastario i neambiciozan?
Činjenica je da se on usklađuje s otpadnim direktivama EU, to su četiri direktive iz tog paketa: otpadna direktiva, direktiva odlagalištima, direktiva o ambalažnom otpadu i diretkiva o otpadnim akumulatorima i slično, i ova direktiva o kojoj je danas najviše riječ - ona kojom se zabranjuje jednokratna plastika. On ispunjava minimalne uvjete iz tih direktiva, a to naravno ne znači da države članice ne mogu postavljati ambicioznije ciljeve. Mi nismo ambiciozni, što me ne čudi, mi smo na samom začelju Europe po pitanju gospodarenja otpadom. PRimjerice eurospki zeleni plan podrazumijeva prijelaz s linearne prema cirkularnoj ekonomiji za koju je jako bitno da imamo integrirani sustav gospodarenja otpadom. Hrvatska je na 4,4 posto korištenja otpada kao sirovine u proizvodnje, dok je prosjek EU 11,7 posto.
2. Danas smo formalno zabranili jednokratnu plastiku. Kolio će to biti teško provesti u praksi?
Ako imate političku volju, onda ništa nije teško. MEđutim, ako nemate, ako pogodujete kontinuirano određenim krugovima, onda se ništa ne može provesti. Ta direktiva o zabrani jednokratne plastike usvojena je 2019. godine. Rokovi iz te direktive se znaju od 2019. godine i svi oni koji su bili zakinuti i trebali su se preusmjeriti prema drugim grupama proizvoda imali su dovoljno vremena da to i učine.
3. Situacija se promijenila kada ste Vi bili ministrica zaštite okoliša prije devet godina kada ste vi htjeli da se koristi manje plastičnih pa su vas napali da će ljudi ostati bez posla, da će to biti užas, ipak se sad malo promijenila klima u tom smislu?
Dakle, ja nisam htjela ići na zabranu ja sam htjela uvesti naplatu, znači dvije kune opterećenja, zato što se taj model u to vrijeme pokazao najbolji. Irska je imala taj model i drastično su se smanjile količine tih plastičnih vrećica. One su velika ugroza za okoliš. Mogli ste vidjeti već hrpu fotografija gdje životinje stradaju od toga. Jako velika količina otpada završava na morima gdje je to jako jako veliki problem i to se zna već jako dugo vremena. Tu bi htjela ponovno ponoviti, dakle, zeleni novi plan, ta tranzicija, mi se više ne možemo oslanjati ustvari na fosilna goriva. Plastika koju mi koristimo je nastala iz tih fosilnih goriva i ona polako postepeno odlazi u povijest.
4. Puno govorimo o toj jednokratnoj plastici, no to nije jedino što ovaj Zakon mijenja. Mogli smo čuti od oporbe ovih dana da bi ovaj novi Zakon mogao drastično poskupiti račune za smeće za otpad.
Činjenica je da će vjerojatno doći zato što postupanje s otpadom, izgradnja infrastrukture, transport otpada je dosta skup u svemu. Međutim, otpad je jako veliki biznis s druge strane. Nažalost, ovaj Zakon se i dalje zadržava na tom sustavu tzv. centara za gospodarenje otpadom. Ja sam ih kritizirala kada sam još bila ministrica, pogotovo jer su kod nas ti centri bili na zastarjeloj tehnologiji tzv. mehaničko-biološke obrade otpada. Postoji cijeli niz puno puno boljih i kvalitetnijih tehnologija i naravno da sustav cjelovitog integriranog gospodarenja otpadom podrazumijeva poštivanje hijerarhije gospodarenja otpadom. To znači da mi puno više napora moramo ulagati u smanjenje nastanka otpada. Dakle, da smanjujemo proizvodnju različitih predmeta i odjevnih predmeta i mobitela, ne samo znači ovakve plastike nego cijelog niza. Moramo znači rješavati naš potrošački mentalitet, moramo imati infrastrukturu odvojenog prikupljanja otpada kako bi onaj otpad koji je već nastao i postao sekundarna sirovina i moramo imati infrastrukturu u kojoj ćemo obrađivat i reciklirat taj otpad. Međutim, najvažnija stvar u svemu tome je da mi prestanemo toliko proizvoditi predmeta koji imaju sve kraći vijek trajanja. Neki od tih predmeta završe direktno na odlagalištima i to je užasno veliki pritisak na okoliš.
5. Vi ste jedna od rijetkih političarki koja imala hrabrosti javno reći da ju treba legalizirati, kada ćemo to dočekati?
Pa dočekat ćemo, samo što ćemo, nažalost, biti luzeri u cijeloj toj priči i nećemo od toga imati financijsku koristi i sve one država koje su išle u pravcu legalizacije u rekreativne svrhe zarađuju ogromne količine novca. Evo ga sada naši susjedi u Makedoniji se sada spremaju na referendum oko legalizacije u rekreativne svrhe. Mi još uvijek nismo donijeli pravilnik koji smo trebali donesti do listopada 2019. s kojim bi se omogućio uzgoj marihuane za medicinske svrhe.
