Europski prosjek cijepljenja je oko 60 posto odrasle populacije, a Hrvatska nije došla ni na 45 posto. No, kad već domaće stanovništvo neće, ima tko se hoće cijepiti u Hrvatskoj.
'Tu smo u prolazu. Nismo cijepljeni u Brazilu, pružila nam se mogućnost da se cijepimo u Hrvatskoj. Mogućnost koju nam je Hrvatska ponudila je jako dobro došla'', govori bračni par iz Brazila, Camilla i Luan.
Domaćima i gostima sve vrste cjepiva
Na raspolaganju su domaćima i gostima sve vrste cjepiva, osim kineskih i ruskih. Cjepitelji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo spremni su svaki dan. O tome govori i činjenica da prvu ili drugu dozu dobije oko desetak tisuća ljudi dnevno.
"Ljudi dolaze s ulice, dolaze ljudi koji nisu mogli ostvariti svoje pravo na cijepljenje na drugim punktovima jer su i oni bili bolesni i možda je neka gužva ili je bio nedostatak cjepiva, i stranci, ljudi dolaze i po prvu i po drugu dozu'', govori za Dnevnik.hr cjepiteljica Tamara Radošević.
No, na lageru je oko 800.000 neiskorištenih doza. Pitanje je koliko one još dugo traju i kada će se, koliko god to izbjegavali, baciti. "Prvim cjepivima kojim ističe rok trajanja, to je krajem desetog mjeseca, to imamo 60.000 doza, to su AZ cjepiva i dio toga je namijenjen za donacije'', poručio je epidemiolog Bernard Kaić.
Doniramo da se ne baci
Dosad smo donirali 370.000 doza. U Bosnu i Hercegovinu je otišlo 240.000, u Crnu Goru, Kosovo po 30.000, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Kirgistanu po 20.000 i Butanu 10.000 doza.
"Propalo bi da se sad svi prestanu cijepiti, svi koji su planirali do kraja osmog, devetog, desetog mjeseca, ali ako nastavimo ovim tempom neće propasti ništa. Doniramo zato jer tako odluči Vlada, ali nije razlog da ne propadne'', kaže Kaić.
Iako cjepiva imamo dovoljno da cijepimo i turiste s drugih kontinenata, po procijepljenosti su od nas lošije i dalje samo Latvija, Rumunjska i Bugarska.
