istraživački rad /

Hoće li popis stanovništva pokazati nacionalnu podjelu Hrvatske? U 8 godina odselilo nas se više nego u 46 godina Jugoslavije

Image
Foto: Shutterstock

Nekadašnji iseljenici u pravilu u domovini nisu imali vlastitu nekretninu, a sadašnji je u pravilu imaju

15.9.2021.
7:31
Shutterstock
VOYO logo

Na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci, do prije par godina procjenjivalo se da oko 3.200.000 hrvatskih iseljenika i njihove djece živi izvan Hrvatske. Aktualni popis stanovništva, koji je upravo započeo, mogao bi po prvi put u povijesti ukazati na našu tragičnu nacionalnu dihotomiju, približi li se međusobno, ili čak izravna, broj Hrvata koji prebivaju u zemlji i u inozemstvu.

Po nekim demografima, Hrvatska trenutno realno nikako nema više od 3 milijuna i 800 tisuća stanovnika. Pribroji li se dosad evidentiranoj iseljenoj Hrvatskoj i ona koja je u svijet otišla tijekom zadnjeg desetljeća – a samo od ulaska u EU izgubili smo više od 370 tisuća stanovnika – taj tragični raskol mogao bi biti i matematički zaokružen, a Hrvati postati napola podijeljena nacija i u doslovnome, brojčanome, smislu, piše Slobodna Dalmacija.

Najbrojnija hrvatska dijaspora je trenutno u SAD-u; tamošnje procjene govore o oko 1.200,000 ljudi koji se još uvijek osjećaju Hrvatima. U Njemačkoj ih je oko pola milijuna, te po cca četvrt milijuna u Australiji, Kanadi i Argentini. Oko 200 tisuća Hrvata živi i u Čileu, oko stotinu tisuća na Novom Zelandu, u Austriji oko 90 tisuća, Švicarskoj 80 tisuća, Brazilu 70 tisuća, Italiji 60 tisuća, te oko 40 tisuća u Francuskoj, isto toliko u Švedskoj, a oko 25 tisuća u Irskoj… Ovo su samo zemlje s najviše Hrvata, na desetke tisuća ili manje živi ih razasuto diljem svijeta.

U doba Jugoslavije, u razdoblju od 46 godina, u zapadnu Europu odselilo se oko 350.000 Hrvata. U proteklih osam godina, iz napokon slobodne, suverene i europske Hrvatske, odselilo ih se više nego iz "tamnice naroda", oko 370.000. Na ovaj je migrantski paradoks upozorio doc. dr. sc. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. On je u Njemačkoj nedavno proveo i važno istraživanje "Percepcija iseljenika o Hrvatskoj", kroz koje je utvrdio goleme razlike između nekadašnjih iseljeničkih valova, s čvrstom tendencijom povratka, i modernoga egzodusa prilikom kojega se zauvijek ostavljaju zavičaji i rodni pragovi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Prije su iseljeni Hrvati koristili svaku priliku da posjete domovinu. Danas mnoge, nažalost, više ne zanima vlastiti zavičaj: prije je samo tri posto njih govorilo da će ostati zauvijek u Njemačkoj, a sada je takvih više od 45 posto. Nekad se htjelo vratiti 80 posto ekonomskih iseljenika, dok je sada riječ o samo 15 posto Hrvata koji žive u Njemačkoj", upozorio je u svom radu Jurić. Paradoks je tim veći da nekadašnji iseljenici u pravilu u domovini nisu imali vlastitu nekretninu, a sadašnji je u pravilu imaju. Nekad im je bio primarni cilj štedjeti da bi nešto ostvarili u rodnom kraju: sagradili kuću ili kupili auto ili traktor. Današnji iseljenici ostavljaju sva svoja domovinska polja i imanja, a često žive u njemačkim skromnim sobicama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
savrseni kandidatkinje
NOVE EPIZODE OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA
VOYO logo
Još iz rubrike