Epidemiološka situacija, usprkos očekivanjima, se ne smiruje. U trećem smo valu, a brojke su daleko više nego prije mjesec dana. Uskrs tradicionalno označava početak većeg priljeva turista u zemlju i trenutak za pojačane pripreme prije glavnog dijela turističke sezone.
No, to ne znači da u zemlji tijekom blagdana nije bilo nijednog turista i da ih do ljeta uopće neće biti. Dapače, na Kvarneru je bilo gostiju, ali manje nego inače, a većina su bili - Hrvati. Brojne se crne prognoze nadvijaju nad našim najprofitabilnijim gospodarskim sektorom, iako ima pozitivnih najava poput recimo rezervacija 15.000 karata za vlak koji će na ljeto iz Češke putovati prema Rijeci i Splitu ili turističkih viza za Ruse. Ministrica turizma, Nikolina Brnjac, još je prije Uskrsa poručila kako je od početka godine u našoj zemlji zabilježeno više od 600.000 noćenja.
Za razliku od ranijih godina, turizam se neće moći osloniti samo na puno sunca, bistro more i bogatu turističku ponudu, već i na zdravstvenu sigurnost i mogućnost putovanja. Po pitanju zdravstvene sigurnosti ne stojimo dobro, za stjecanje nekakvog kolektivnog imuniteta bilo bi potrebno procijepiti barem još 2,3 milijuna građana, a daleko smo od te brojke. Za to bi ovakvim tempom, trebalo jako dugo razdoblje.
Optimistična prognoza
Čini se kako postoji više minusa nego pluseva u nastojanjima da imamo, makar solidnu, turističku sezonu. No, Goran Rihelj, glavni urednik turističkog news portala hrturizam.hr, gaji optimistične prognoze, iako ni on ne bježi od problema s cijepljenjem i putovanjima.
"Mislim da će ova turistička sezona biti ipak relativno dobra, to jest nešto bolja nego prošle godine, jer će se ipak ubrzati cijepljenje i uvest će se covid-putovnice, a postoji i jako velika želja za putovanjem, što govore referentna globalna istraživanja tržišta. Također bi mogla biti dobra i posezona, negdje rujan i listopad, jer će tada procijepljenost biti 60 do 70 posto, a tu moramo pribrojiti i ljude koji su preboljeli covid.
Treći element je da će se uskoro više ljudi cijepiti, jer sad kreće treća faza cijepljenja, što znači da će se umirovljenici i rizične skupine već procijepiti do jeseni i imat ćemo puno bolju epidemiološku sliku. Možemo očekivati da bude dobra i posezona, naravno ako epidemiološki uvjeti budu povoljni kod nas, kao i na drugim tržištima", govori Rihelj za Net.hr i dodaje kako očekuje 10 posto veće brojke nego lani.
Upozorava kako službena statistika prošlogodišnje sezone pokazuje kako su dolasci i noćenja bili na otprilike 50 posto u odnosu na godinu ranije, dok je realno stanje oko tridesetak posto, jer se statistika bazirala na podacima skupljenima s platforme Enter Croatia, na koju su se, da bi mogli ući u zemlju, morali prijaviti i oni koji imaju nekretnine na obali, a dobar dio godine prebivaju u inozemstvu.
Urednik turističkog portala Goran Rihelj drži da bi ova sezona mogla za deset posto biti uspješnija od prethodne, ali samo ako epidemiološka situacija bude povoljna u zemlji i inozemstvu te ako se cijepe turistički djelatnici, a gosti testiraju. Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Rihelj smatra da je za ovakvu situaciju odgovorna Europska unija, jer je pogriješila s cijepljenjem, ali, što je za turizam još važnije, nije definirala jedinstvene protokole na razini svih zemalja članica, koji bi omogućili pripremu za dolazak većeg broja turista.
"Nažalost, situacija je takva kakva jest i sada se pokušava ubrzati da se cijepi cjelokupno pučanstvo, prije svega zbog zdravstvene situacije, dakako i zbog turizma. Bilo bi odlično da su te brojke puno bolje i da je cijepljenja puno više i pogotovo da se prije početka te ljetne turističke sezone procijepe turistički radnici, jer su oni u stalnom kontaktu s gostima. I onda bismo s te strane imali jaki marketinški adut na emitivnim tržištima da je naš turistički sektor cijepljen i s te strane, uz sve te sigurnosne protokole, bi bila puno bolja situacija. Što očekivati? Čekamo da se ubrza taj proces isporuke cjepiva i da se što više ljudi cijepi prije svega zbog zdravstvene situacije u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, i zbog turističke sezone", tvrdi Rihelj.
Imunizacija turističkih djelatnika
On očekuje da bi treća faza cijepljenja, a time i imunizacija turističkih djelatnika kao prioritetne skupine mogla započeti već u svibnju, odnosno prije udarna tri mjeseca u godini. No, sve ovisi o tome hoće li u Hrvatsku zaista do kraja travnja stići nešto više od 500.000 doza raznog cjepiva te još dodatnih 747.000 doza PfizerBiontech cjepiva, do kraja lipnja.
"Prvi preduvjet je da epidemiološka situacija, prvo kod nas, a onda i na emitivnim tržištima, bude povoljna. To je apsolutni imperativ, jer ako će cijela Hrvatska ili neka regija ili županija biti u crvenom, normalno je da ne možemo očekivati goste. To je prvi i osnovni preduvjet za bilo kakvo otvaranje prema turizmu", komentira Rihelj.
Na ruku tom imperativu ne ide trenutna epidemiološka situacija na Jadranu. Naime, dok su sve kontinentalne županije, osim Grada Zagreba i Karlovačke županije, bilježile dvoznamenkaste brojke novozaraženih osoba, većina primorskih, osim Istarske i Ličko-senjske, bilježila je troznamenkaste brojke. Tako je u srijedu Splitsko-dalmatinska županija bilježila 314 novozaraženih osoba, Primorsko-goranska 241, Zadarska 149, a Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska po 116 novih slučajeva zaraze. No, Rihelj je uvjeren da će se nepovoljna situacija ubrzo smiriti.
"Mislim da će se do lipnja epidemiološka slika u Europi znatno popraviti. Dolazi ljepše vrijeme, što smo iz nekog iskustva iz prošle godine vidjeli da se slabije širi virus. Nadajmo se da će biti tako i ove godine. Mislim da će se, bez obzira na to što je epidemiološka situacija manje-više nepovoljna u cijeloj Europi, primjetno je i kod nas da je rast novooboljelih, to znatnije popraviti kroz mjesec-dva i da će slika biti povoljna u cijeloj Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Naravno, uz neku pretpostavku da se ljudi paze kako bi se trebali paziti i inače te da neće biti nekakvih žarišta u Hrvatskoj", poručuje urednik turističkog portala.
'Covid-putovnice nisu uvjet putovanja'
Osim povoljne epidemiološke situacije, a sjetimo se da se Hrvatska prošle godine reklamirala kao sigurna destinacija, veliko su pitanje i covid-putovnice. Europska unija nastoji njima osigurati nesmetano kretanje svima koji su cijepljeni ili su preboljeli zarazu. Mnogi to vide kao kočnicu slobodnom putovanju pa čak i diskriminatorni faktor koji određuje tko se, kamo i kada smije kretati unutar granica EU-a. Rihelj smisli da su covid-putovnice nužne te objašnjava da nisu toliki bauk.
"Tu su važne dvije stvari. Prvo, da covid-putovnice nisu i ne smiju biti uvjet putovanja. To je ključno da ljudi shvate u ovoj situaciji. Covid-putovnice su samo jedan alat koji omogućuje lakše putovanje. I dalje će se moći putovati bez cijepljenja, bez obzira na covid-putovnice, kao što se moglo dosad ili prošle godine, sukladno pravilima koja postoje, jer svaka država ima svoja pravila za prelazak granice. To je jedan alat za one koji su se cijepili, da si mogu olakšati prolazak bez dodatne administracije ili dodatnog testiranja, tako da su covid-putovnice svakako dobro rješenje. Drugo, to treba gledati i izvan konteksta ljetne sezone. Covid-putovnice će biti aktivne cijelo vrijeme dok će postojati koronavirus, jer ga se nećemo baš riješiti ove godine. Covid-putovnice omogućavaju lakše putovanje i aktivaciju turizma, ponajprije zračnog prometa i zbog toga je apsolutno je važno da ta covid-putovnica bude što prije normirana da se mogu aktivirati masovnija putovanja te da se što više ljudi cijepi, jer to daje veći broj ljudi koji mogu putovati", govori Rihelj.
Sjeverniji krajevi naše obale mogli bi privući više gostiju jer su popularna autodestinacija i blizu su brojnih emitivnih turističkih tržišta, poput Italije ili Austrije. Foto: Borna Filic/PIXSELL
Uz to, napominje da je potrebno osigurati i punktove za testiranje turista, poglavito na aerodromima, te ujednačiti cijene testova, što je HZJZ pokušao učiniti. Naime, prema njihovu novom cjeniku, brzi antigenski test bez uputnice liječnika košta 150 kuna, a PCR čak 500. Turisti bi na taj iznos trebali nadoplatiti još i prijevod na engleski u iznosu od 125 kuna.
"Mi se moramo pripremiti na terenu, logistiku i infrastrukturu, što nismo imali prošle godine, jer nije bilo prometa i nismo znali ništa o covidu. Moramo pripremiti po cijelom Jadranu dovoljno punktova za testiranje gostiju, na tim lokacijama ojačati medicinske timove da oni na terenu mogu svaki dan obaviti koliko god je potrebno testiranja za povratak turista u matičnu državu. Moramo definirati i smanjiti cijenu testova, jer oni sada variraju od 150 do 750 kuna. Ako gledamo najvišu cijenu, to je nekih 100 eura. Četveročlanoj obitelji treba 400 eura samo da se testira da se može vratiti u državu. To povećava trošak boravka. Treba uvesti istu cijenu testiranja na svim lokacijama i u zračnim lukama u Hrvatskoj. Ako bi to bilo oko 100-150 kuna, onda možemo pričati o subvenciji države, županije, turističkih zajednica, tako da ti testovi budu besplatni za goste", predlaže on.
Pojava novih trendova
Kakva god situacija bila, turistički gledano, ova bi sezona mogla proći daleko lošije nego u najboljim danima. Poglavito se to, prema Rihelju, odnosi na jug zemlje, koji je ovisan o brodskom i zrakoplovnom prometu, dok je sjeverni Jadran bliža destinacija brojnim turistima, poglavito onima koji se odluče doći automobilima ili kamperima. Ova bi sezona, također, mogla pokazati i natruhe budućih trendova u turizmu, a prilagodba tim trendovima mogla bi definirati i postupni oporavak ove važne gospodarske grane.
"Po meni će sljedeće godine biti početak oporavka turizma i sektora putovanja, a još tri do pet godina bi trebalo da bismo se mogli vratiti na brojke iz 2019. Sigurno će biti nekih promjena u trendovima i zahtjevima tržišta, a kakve će one biti, možda ćemo vidjeti već ove godine u nekim obrisima. Tek ćemo od sljedeće godine moći vidjeti zahtjeve tržišta, što se promijenilo u ponašanju putnika i koje će biti tektonske promjene. Fokus će biti na digitalizaciji, kao i prije, samo što će se sad to ubrzati. Fokus će biti i na autentičnoj ponudi, aktivnom turizmu, ekologiji i zdravlju", zaključuje Rihelj.
