Od početka 2020. stambene zgrade morat će se graditi prema standardima koji propisuju nultu potrošnju energije. Za investitore to znači skuplju gradnju, ali takve zgrade korisnicima dugoročno mogu donijeti velike uštede, jer će trošiti manje energije za grijanje, toplu vodu ili električne uređaje. Barem 30 posto te energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora.
Studentski dom u Varaždinu je primjer zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije. Na krovu ima solarnu elektranu, a za sanitarnu vodu koristi se kišnica. Jedna je to od rijetkih javnih zgrada s energetskim razredom A. No što je zgrada nulte potrošnje?
"To znači da se zgrada grije i hladi na dizalicu topline, da koristi solarne kolektore za potrošnju tople vode, da se dio električne energije koristi iz fotonaponskih panela ili da ima kotao na biomasu, na pelete, na sječku. Toga se kod nas već dosta može vidjeti", objašnjava za HRTJulije Domac, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Sjeverozapadne Hrvatske Regea.
Skuplja gradnja, jeftiniji život
Ti standardi od sljedeće će godine vrijediti za sve zgrade. Pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod objašnjava da će zgrade u kojima građani žive morati udovoljiti tom standardu ako je zahtjev za građevinsku dozvolu predan nakon 31. prosinca 2019. Ako u projektu nije planirana ušteda energije ili korištenje obnovljivih izvora energije, neće se moći dobiti građevinska dozvola, što znači i nove troškove građanima.
"U idealnom svijetu građani bi trebali imati vrlo jasne upute kako to raditi, pa i servise koji se vani zovu 'one stop shop', kojima se to rješava. Građani ne bi smjeli trpjeti zbog regulative odnosno novih zahtjeva. Praksa je, nažalost, u Hrvatskoj da građani uvijek trpe zbog svake regulative pa će se to nažalost, barem u prijelaznom razdoblju, dogoditi i kod nas", komentira Domac.
No, stručnjaci naglašavaju da na novi propis treba gledati dugoročno te da će takvi objekti građanima donijeti uštede, pa bi im se dodatni početni trošak mogao isplatiti, jer će im računi za struju ili grijanje biti manji.
"Taj koncept ne mora biti skuplji u odnosu na gradnju, ili uopće ili pet do 10 posto, ako je on dobro osmišljen. Dakle, važno je naglasiti da to nije koncept zgrade koji će značajno poskupiti gradnju, nego je kvalitetniji projekt i kvalitetnija gradnja u svrhu manjeg utjecaja na okoliš", objašnjava Željka Hrs Borković, stručnjakinja za energetsku efikasnost.
EU nametnuo, države propisale
Novi standard gradnje uvele su sve zemlje Europske unije, no svaka država sama propisuje kolika smije biti potrošnja zgrade da bi propis bio zadovoljen. Uz to, nije predviđeno financiranje gradnje takvih zgrada iz fondova EU-a, zbog toga što se investicija vraća kroz životni vijek zgrade.
"Činjenica jest da je naš standard, naš tehnički propis, relativno među strožima u Europi. Je li to dobro ili loše, to je uvijek stvar diskusije. Mi možemo plakati da je to loše za nas jer smo mi zaostali, no činjenica jest da su se u nekom trenutku zgrade u Hrvatskoj radile loše, s visokom potrošnjom energije i neracionalnim planiranjem", komentira Domac.
Novi se propis ne odnosi na već izgrađene objekte te u njih, prema zakonu, zasad ne treba ulagati kako bi štedjele energiju. Očekuje se da će do 2050. sve zgrade u EU-u biti u skladu sa standardom nulte potrošnje, a u Hrvatskoj su one ipak najveći potrošači.
"Kada promatramo promet, industriju i zgrade, zgrade su najveći potrošač. One troše više od 40 posto ukupne energije u Hrvatskoj i tu je najveći potencijal za energetske uštede. Puno je zgrada koje možemo energetski obnoviti, smanjiti njihovu potrošnju za 60 do 70 posto, možemo graditi zgrade gotovo nulte energije", kaže Hrs Borković.
No, s obzirom na to da će novi standard poskupjeti gradnju zgrada, postavlja se legitimno pitanje hoće li doći do dodatnog rasta cijena nekretnina koje su već sada na rekordnim razinama. Odgovor na to pitanje, dobit ćemo nakon 1. siječnja, odnosno nakon što se zgrade, izgrađene prema novom standardu, počnu prodavati.
