Nakon što se u srijedu pojavila vijest u medijima da uz SAD i Mađarsku ni Austrija neće potpisati Globalni sporazum o migracijama, nameće se pitanje što će biti u slučaju Hrvatske. Hoće li Hrvatska, koja je aktivno sudjelovala u njegovoj izradi, prihvatiti sporazum?
Kako piše Sandra Veljković za Večernji list, još uvijek nije poznato u kojem će smjeru ići Hrvatska, no činjenica je da su pritisci na predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović-Kitarović i hrvatsku Vladu sve učestaliji i veći. Tako je, primjerice, saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović pozvao Grabar-Kitarović da ne potpiše Globalni sporazum jer ga smatra “dodatnim vjetrom u leđa novim migracijama”.
Sporazum nije pravno obvezujući
Svrha Globalnog sporazuma je nabrajanjem najboljih praksa za upravljanje regularnim migracijama sastavljenim od prisilnih migranata, ratnih izbjeglica i ekonomskih migranata pomoći rješavanju migrantske krize.
Globalni sporazum za sigurne, uredne i regularne migracije je sveobuhvatni dokument Ujedinjenih naroda koji sadrži niz preporuka i instrumenata, međutim nije pravno obvezujući za sve države Europske unije. Stoga, sve odluke vezano za politiku prema migrantima, uključujući i to koliki broj migranata primiti unutar vlastitih granica, ostavlja na autonomnu odluku državama.
Hoće li Globalni sporazum postati nova Istanbulska konvencija?
Usprkos tome, počelo je potpisivanje peticije protiv Globalnog sporazuma te se vrši pritisak na predsjednicu i Vladu kako bi se od njega odustalo, posebno nakon što su SAD, Mađarska i Austrija odustali od sporazuma.
Veljković opravdano postavlja pitanje ne znači li to da bi Globalni sporazum mogao postati nova Istanbulska konvencija?
Hrvatski stav o Sporazumu još uvijek nije poznat, ministrica Marija Pejčinović-Burić u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova nije željela dati nikakvu informaciju za Večernji list.
Pantovčak prebacuje odgovornost
Kako doznaju novinari Večernjeg, Pantovčak se ograđuje i odgovornost za potpisivanja Sporazum prebacuju Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, budući da Predsjednica ne samo da ne može potpisati, već da se Sporazum ni ne potpisuje jer je riječ o pravno neobvezujućem dokumentu. Sporazum se prihvaća ili ne prihvaća na političkoj razini, a to će kod nas učiniti Vlada.
Prema kritičarima problem Globalnog sporazuma mogao bi biti što se migracije poimaju kao ljudsko pravo, Iako države zadržavaju potpunu autonomiju o tome hoće li i koga primiti na svoj teritorij, upravo zbog toga što se migracije poimaju kao ljudsko pravo i što postoji strah od gubitka autonomije Mađarska i Austrija neće sudjelovati u Sporazumu, a Češka i Poljska još uvijek razmišljaju što napraviti.
