Na maratonskim četverodnevnim izborima, u 28 europskih država,
170 milijuna birača odlučilo je tko će idućih pet godina sjediti
u Europskom parlamentu.
Umjesto 766, koliko ih se biralo na EU izborima 2009. godine,
odabran je 751 zastupnik.
Iako pučani, politička grupacija kojoj pripada i HDZ, i dalje
imaju najviše zastupnika - 214, u odnosu na prošli saziv izgubili
su ih čak 60 zastupnika. Sedmero predstavnika manje osvojila je i
druga najjača grupacija: socijaldemokrati. Ipak, porastao je broj
nezavisnih zastupnika kao i novih, još uvijek neopredijeljenih
eurozastupnika.
Najviše euroskeptički i antieuropski orijentiranih, poput
profašističkog nacionalnog fronta Marie Le Pen
koji je u Francuskoj uvjerljivo odnio pobjedu.
“Zahvaljujem Francuzima, imali smo pravo kad smo vjerovali u
njih. Suvereni građani jasno i glasno su rekli što misle, kao u
svim značajnim trenucima u povijesti. Naš narod želi samo jednu
politiku: politiku Francuza za Francuze, i to samo s Francuzima”,
rekla je Marine Le Pen, šefica ultradesne stranke
Nacionalne fronte.
Velik uspjeh ostvarili su i euroskeptici Nigela Faragea u
Britaniji koji su osvojili dvostruko više europskih fotelja nego
2009.
“Mislim da je ovo svakako politički potres s ozbiljnim
posljedicama za britansku politiku. Ovaj uspjeh ćemo ponoviti i
pretvoriti ga u mjesta u Westminsteru iduće godine”, najavio je
Nigel Farage, UKIP.
Konzervativci Davida Camerona posramljeni su završili tek na 3. mjestu, dok su na drugom Laburisti.
“Građani su potpuno razočarani Europskom unijom i žele promjene. Mi kao stranka moramo ponovno pregovarati o poziciji Velike Britanije u Uniji, promijeniti Europu i onda organizirati referendum o ostanku ili odlasku iz EU i to prije kraja 2017. godine”, naglasio je britanski premijer David Cameron.
Prvi put u povijesti u Parlamentu će sjediti i predstavnik njemačke neonacističke stranke, a i grčki su birači u Europarlament poslali trojicu pripadnika fašističke Zlatne Zore.
Iako malen, rast ukupnog odaziva na izbore, na nešto više od 43
posto ipak ide u prilog eurofilima. No, izlaznost je varirala, od
najviših 90 posto u Belgiji i Luxemburgu, sve do Slovačke s tek
13 postotnom izlaznošću, pri čemu je Hrvatska u društvu pet
država s najnižim odazivom.
Oni koji su izišli najviše razloga za slavlje dali su europskim
Pučanima. Budući da su osvojili najviše EU fotelja njihov bi
kandidat trebao nasljediti Barosa na čelu
Europske komisije.
“Neću raspravljati niti se svađati s onima koji me prozivaju oko
moje kandidature. Nisam na koljenima, osvojio sam izbore, a o
imenovanju predsjednika Komisije odlučuje se kvalificiranom
većinom, a ne konsenzusom”, kazao je Jean-Claude
Juncker.
S izglednim porazom ne miri se njegov rival iz redova socialdemokrata.
“Jedno je sigurno: Pučani gube 60 mjesta u Parlamentu, a jasna je
i druga stvar: bez dogovora sa socialdemokatima u Europskom
parlamentu nema većine”, poručuje Martin
Schulz.
S obzirom na protivnike Europske unije koji su se na ovim
izborima uspjeli utaboriti u Parlamentu, lijevi i desni centar
morat će se približiti.
