HOĆE LI BITI OBVEZNO ILI NE? /

Cijepljenje protiv koronavirusa ne ovisi samo o volji pojedinca; Evo argumenata za i protiv

Image
Foto: Profimedia

Šef Nacionalnog stožera Davor Božinović i šef HZJZ-a Krunoslav Capak imaju različite poglede na to treba li cijepljenje protiv koronavirusa biti obvezno ili ne,

25.11.2020.
19:23
Profimedia
VOYO logo

Nakon jučerašnjeg sastanka, načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović medijima je dao znakovitu izjavu iz koje se moglo protumačiti da se priprema obvezno cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatskoj.

"Postoje cjepiva koja su obvezna. Cjepivo bi smanjilo širenje, to je nešto o čemu ćemo voditi računa. Svi se nadaju cjepivu. Što nam otvara mogućnost strožih mjera jer možemo procijeniti do kada bi trajale. Vidjet ćemo što će donijeti mjeseci pred nama”, poručio je Božinović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svega nekoliko sati kasnije, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak rekao je kako bi ovo cjepivo trebalo biti neobavezno. “Mi smo jedna od rijetkih zemalja s 12 antigena, a imamo i program neobaveznog cijepljenja poput gripe ili HPV-a. Po mišljenju struke ovo bi cjepivo trebalo biti neobavezno. Proglašenje obveznog cijepljenja moglo bi izazvati revolt i sumnju u njegovu kvalitetu. Sasvim sigurno da će Ministarstvo zdravstva i HZJZ poduzeti brojne mjere intenzivnih razgovara s građanima i promociju cijepljenja. Mislimo da ćemo podići udio građana koji se žele cijepiti protiv COVID-a. Stručnjaci kažu da je to jedini način da brzo završimo epidemiju”, zaključio je Capak.

Image
NOVE MJERE VRIJEDIT ĆE BAREM DO BOŽIĆA: /

Božinović je odgovorio i na pitanje o obveznom cijepljenju

Image
NOVE MJERE VRIJEDIT ĆE BAREM DO BOŽIĆA: /

Božinović je odgovorio i na pitanje o obveznom cijepljenju

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ozbiljne dvojbe

Upravo na tragu Capakove izjave, većina europskih zemalja neće nametati obvezu cijepljenja protiv koronavirusa, kako ne bi narušile povjerenje javnosti u cijepljenje. Tako bi ono bilo dobrovoljno, poput, primjerice, sezonskog cijepljenja protiv gripe. No, sama rasprava o tome vodi se još od prvih informacija o pouzdanosti cjepiva, što je naznaka da bi učinkovita zaštita od zaraze trebala ubrzo biti dostupna.

No, nekoliko je bitnih pitanja u cijelom procesu koja zahtijevaju odgovore. Kako će država propisati obvezu cijepljenja ako neće moći osigurati dovoljan broj doza za sve građane? Naime, iako je Hrvatska naručila 4,6 milijuna doza cjepiva, svaka bi osoba zbog potpune zaštite trebala primiti dvije doze, što znači da će moći biti cijepljeno tek pola populacije. Osim toga, obvezno je cijepljenje predviđeno samo za djecu, jer ona moraju biti zaštićena od bolesti, ali i mogućeg neodgovornog stava roditelja prema zdravlju. No, s druge strane, predviđa se da će se protiv koronavirusa cijepiti samo stariji od 18 godina, jer su dosadašnja istraživanja pokazala da su djeca manje osjetljiva na COVID-19, ali nidsu uzela u obzir utjecaj cjepiva na njih.

Postavlja se i pitanje što ako poslodavci, naročito u djelatnostima gdje je puno kontakata s velikim brojem ljudi, zatraže obvezno cijepljenje za svoje zaposlenike? U većini država, pa tako i u Hrvatskoj, cijepljenje je kod odraslih stvar odluke svakog pojedinca. No, čak i da se svi udobrovolje i pristanu na cijepljenje, pitanje je tko bi to i u koliko kratkom periodu mogao izvesti.

Prioriteti i zahtjevi

Jutarnji piše kako je prema planu cijepljenja u Hrvatskoj jasno da će se uz zavode za javno zdravstvo u taj proces uključiti i sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite. Stručnjaci procjenjuju kako je u svakoj od njih moguće cijepiti 100 do 200 osoba na tjedan, no tempo će ovisiti o dostupnosti doza. Predlaže se i da se djelatnici bolnica cijepe na svojim radnim mjestima, kao i korisnici te zaposlenici domova za starije, u koje bi dolazili mobilni timovi za cijepljenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, čak i da cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatskoj bude neobavezno, cjepivo će najprije dobiti prioritetne skupine - stariji od 80 godina, zdravstveni djelatnici i zaposlenici domova za starije, zatim stariji od 70, pa od 60 godina, kronični bolesnici, imunološki kompromitirani te stariji od 50 godina. Svi ostali moći će se cijepiti tek kasnije.

Govori se i o kontroli građana nakon što krene cijepljenje, odnosno o mogućnosti da onima koji nisu cijepljeni bude uskraćen dolazak na veća okupljanja ili zadržavanje na mjestima s velikom koncentracijom ljudi. Primjerice, izvjesno je da će svi koji žele nazočiti Olimpijskim igrama u Tokiju morati biti cijepljeni, a direktor australske zrakoplovne kompanije Qantas naveo je mogućnost da cijepljenje bude uvjet za ulazak u zrakoplove na međunarodnim letovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čime ćemo se cijepiti?

U Hrvatskoj zasad nema takvih naznaka, ali je moguće da će građani zbog različitih stvari vjerojatno birati koje će cjepivo htjeti primiti. Naime, u najvećoj mjeri će se raditi o cjepivu s Oxforda koje je pokazalo učinkovitost od 70, pa do 90 posto, ovisno o načinu doziranja. U manjoj mjeri će biti dostupna cjepiva Pfizera i BioNTecha te Moderne, koja su pokazala 95-postotnu učinkovitost, ali su skuplja te se teže mogu čuvati, jer moraju biti pohranjena na jako niskim temperaturama.

Najizglednije je da će u Hrvatsku najprije stići oxfordsko cjepivo, a zatim Pfizerovo. U procesu zajedničke nabave preko Europske komisije postoji mogućnost nabavke i Moderninog cjepiva, dok se država odlučila prednaručiti i za cjepivo Johnson & Johnsona, ali ta bi kompanija svoja klinička ispitivanja trebala dovršiti najkasnije do proljeća.

Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo