Nakon što su se u javnosti pojavile informacije o ukidanju prešutnih minusa, a zatim i njihovom smanjivanju uz nešto veću kamatnu stopu, Hrvatska narodna banka odlučila je smiriti paniku novim priopćenjem u kojem navodi da neće biti masovnog otkazivanja prešutnih minusa niti dužničke krize. Priopćenje HNB-a prenosimo u cijelosti:
'Građanima ne prijeti dužnička kriza'
“Slijedom jučerašnjih objava u pojedinim medijima da su banke građanima počele masovno otkazivati prekoračenja po tekućim računima, Hrvatska narodna banka je, u skladu sa svojim zakonskim nadzornim ovlastima, zatražila od banaka očitovanje o takvim eventualnim aktivnostima.
Sve banke koje odobravaju prešutna prekoračenja obavijestile su nas da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana povezana s regulatornom inicijativom HNB-a. Jednako tako, nisu u tijeku niti masovna umanjenja odobrenog prešutnog prekoračenja na 1500 kuna povezana sa spomenutom inicijativom, niti su banke u tom kontekstu pozvale klijente da im odjednom vrate iznos prekoračenja.
Dakle, nisu točne informacije da banke započinju masovno otkazivati prešutna prekoračenja po tekućim računima građana, odnosno smanjivati odobreni iznos prešutnog prekoračenja na 1500 kuna. Slijedom toga, našim građanima ne prijeti masovna dužnička kriza koja bi mogla biti izazvana promjenom poslovne politike banaka u svezi prešutnih prekoračenja.
Redovita revizija
Napominjemo da banke periodički provode redovne revizije prekoračenja kako bi uskladile iznos odobrenog prekoračenja s primicima na tekući račun. Visina odobrenog minusa prvenstveno ovisi o prosjeku primanja u prethodnom razdoblju (najčešće u prethodnih šest mjeseci), pa ako se prosjek primanja mijenja, mijenja se i visina odobrenog prekoračenja. Radi se primjerice o slučaju kada građanin iz statusa redovnog zaposlenja pređe u mirovinu pa mu se priljevi na tekuće račun smanje, te banke sukladno svojim politikama umanjuju i iznos odobrenog minusa. I stoga u slučaju da se nekome prešutno prekoračenje (minus) smanjuje ili ukida, to nije posljedica inicijative HNB-a, već rezultat redovnih aktivnosti banaka koje one uobičajeno provode već godinama.
Pojedine banke su nas obavijestile da trenutačno provode takvu uobičajenu redovnu reviziju, te su obavijesti koje građani dobivaju vezane uz navedene aktivnosti i ni u kom slučaju ne predstavljaju masovno otkazivanje prešutnih prekoračenja.
Ograničavanje kamatnih stopa
Osim toga, a u vezi s medijskim napisima o kamatnim stopama koje banke obračunavaju na prešutna prekoračenja, želimo ukazati na činjenicu da Hrvatska narodna banka nije utvrdila da ijedna banka obračunava nezakonite kamatne stope, ali je pokrenula inicijativu za uvođenjem snažnijih zakonskih odredbi koje bi trebale rezultirati sniženjem kamatnih stopa i naknada povezanih uz prešutna prekoračenja.
Primjerice, kamatna stopa od 17,3 posto o kojoj se pisalo u medijima efektivna je kamatna stopa u čiji izračun ulazi ugovorena kamatna stopa za prekoračenje, naknada za vođenje tekućeg računa i eventualne druge naknade koje banka obračunava i naplaćuje vezano uz tekući račun. Upravo zbog toga što zakon ne predviđa ograničenje maksimalne efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja, Hrvatska narodna banka je pokrenula inicijativu za primjenu takvog ograničenja.
Pritom želimo ukazati da je maksimalna efektivna kamatna stopa za dopuštena prekoračenja za razdoblje od 1.7. do 31.12.2021. ograničena na 7,61 posto. To znači da ukupna cijena za korištenje dopuštenog prekoračenja – kamatna stopa i naknade – ne može biti viša od 7,61 posto. U skladu s regulatornom inicijativom HNB-a, takvo će se ograničenje primijeniti i na prešutna prekoračenja, ali koja se zbog toga neće ukinuti”, stoji u priopćenju HNB-a.
Banke kreću u prilagodbu
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić pozvao je banke da omoguće klijentima vrijeme prilagodbe. No, čini se da će ono nastupiti tek kada izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju stupe na snagu. One će, osim ograničenja prešutnih minusa kod novih ugovora na 1500 kuna i ograničenja maksimalne kamate na 7,61 posto, propisati i obvezu nuđenja 12-mjesečne otplate smanjenog prešutnog minusa, pod istim uvjetima kao kod dozvoljenog minusa.
Neke banke su već krenule u prilagodbu svog poslovanja. Tako su iz Erste banke poručili da je proces prilagodbe u tijeku, ali i da bez razlike na to hoće li prešutni minus biti ukinut ili smanjen, o tome obavještavaju klijente najmanje 30 dana prije primjene te odluke. Omogućili su i otplatu iskorištenog iznosa prešutnog minusa na 12 rata.
"Kratkoročni kredit za refinanciranje odobrava se u sto postotnom iznosu iskorištenog prekoračenja, uz fiksnu kamatnu stopu od 7,3 posto, što predstavlja nižu kamatnu stopu od kamatne stope za korištenje prešutnog prekoračenja, a za ugovaranje ove vrste refinanciranja ne naplaćuje se naknada“, objasnili su iz Erste banke.
Odluka iz 2017.
Izgleda da je problem, koji je i doveo do toga da se spominje dužnička kriza, nastao u prosincu 2017. Tada je HNB donio odluku o efektivnoj kamatnoj stopi. Tada su se iz Hrvatske udruge banaka žalili na uključivanje "nepripadnih troškova poslovanja“, poput naknade za vođenje računa, što dovodi "do nedovoljnih kamatnih stopa po prekoračenju za pokriće kreditnih rizika kod manjih odobrenih limita prekoračenja“. Njihova je procjena tada bila da bi za 140 do 170 tisuća klijenata slabijih financijskih mogućnosti, minus na tekućem računu postao nedostupan, piše Novac.hr.
Razmatrajući pravne i ekonomske posljedice odluke HNB-a o EKS-u, Erste banka je odlučila ukinuti dopušteno prekoračenje i zamijeniti ga prešutnim. Pritom navode da su u izračun EKS-a na dopušteni minus uključili i naknadu za vođenje računa.
"Imajući u vidu relativno nisku ročnost na koju se takav proizvod ugovara, (uobičajeno 12 mjeseci) te ograničenje njegove cijene u vidu primjene gornje granice efektivne kamatne stope, nova pravila u velikoj bi mjeri utjecala na ekonomsku isplativost postojanja takvog proizvoda u ponudi banke“, objašnjavaju u toj banci i dodaju da bi nastavak korištenja takve usluge, po tadašnjim uvjetima za veliki dio klijenata bio nemoguć.
Recimo, kod klijenata koji su koristit dozvoljeni minus u iznosima do, primjerice 3000 kuna, najviša moguća EKS bila bi premašena, čak i uz primjenu minimalne kamatne stope, zbog čega se "više ne bi mogla odobravati dopuštena prekoračenja".
