Natječaj za hrvatsku eurokovanicu dobro nas je osramotio u svijetu. Predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva Maša Milovac i dopredsjednik te strukovne udruge Sven Sorić, za Tportal prokomentirali su taj debakl.
Prijava je bilo čak 1300, ali je na kraju pobijedio Stjepan Pranjković. Međutim nakon predstavljanja rješenja on je optužen za plagijat te se povlači iz natječaja. HNB je ponovio natječaj za dizajn kovanice od jednog eura i on je upravo u tijeku, ali Hrvatsko dizajnersko društvo se povuklo iz sudjelovanja u natječaju.
"Kao što znamo i iz iskustva drugih struka, nije dovoljno samo objaviti natječaj kako bi se osigurao kvalitetan i demokratičan proces odabira nekog najboljeg rješenja, već uspjeh tog natječaja, ovisi o programu tj. 'briefu'. Sa strane onih koji raspisuje natječaj mora postojati jasna vizija što se tim natječajem želi postići, mora postojati neko htijenje. U ovom slučaju ta se jasna vizija hinila odlukom o tome koji će se motivi nalaziti na kovanici, no tu se ne radi o programatskom promišljanju problema, ono bi trebalo biti dio šire strategije i vizije kako se ova zemlja predstavlja inozemno, kakav akter želimo biti na europskoj sceni, u kojem području itd", za Tportal je kazao Sven Sorić.
"Sve je bilo postavljeno tako da se struka u jednom od dva tijela koja su odlučila pojavila tamo samo pro forme", nastavlja Sven. "U toj prvoj komisiji je bila angažirana predstavnica HDD-a, Ira Payer, koja nam je prenijela da žiriranja uopće nije bilo, već su svi članovi samostalno ocjenjivali više od tisuću pristiglih radova. Žiriranje podrazumijeva raspravu među stručnjacima involviranih struka, a ne sastavljanje rang liste kao za Euroviziju. Dalje je to išlo na tzv. Komisiju za novac HNB-a, u kojoj ne sjedi nitko stručan za dizajn već državni službenici i politički namještenici," obrazlaže Sven Sorić.
Natječaj je bio otvoren za sve, a ne isključivo za profesionalne dizajnere, navodi.
"Takvi stavovi pokazuju koliko malo državne institucije imaju razumijevanja za struku, što je poražavajuće, ne samo za dizajnere, već ukazuje na nisku razinu poštivanja profesionalnosti općenito", poručila je Maša Milovac.
"Sve je to moralo biti provedeno na potpuno drugačiji način. Natječajni proces je prvenstveno trebao osigurati visoko kvalitetna rješenja, a to se osigurava stručnim raspisom natječajnog zadatka, stručnim žirijem sastavljenim od za zadatak relevantnih aktera koji će radove ocjenjivati provođenjem stručnih kriterija te pozivanjem iskusnih multidisciplinarnih timova da sudjeluju na natječaju, što je inače praksa kad to HDD radi samostalno ili kada je savjetodavno tijelo u provedbi natječaja. Nakon što su svi ti elementi osigurani, u redu je otvoriti natječaj prema svima koji će u tom smislu imati jednake mogućnosti sudjelovanja, jer bi natječaj i dalje trebao ostati anoniman", pojašnjava Milovac.
"Sve navedeno ukazuje na manjkavost i neprofesionalnost procedure koja je dovela do situacije u kojoj se HNB u ovom trenutku nalazi. Za sudjelovanje na natječaju bilo je dovoljno da ste punoljetni i da predate svoj rad na A4 papiru, čak nije bio uvjet niti da je crtež napravljen u nekom računalnom programu, mogli ste crtati rukom“, objasnila je.
Oboje dizajnera su uvjereni kako bi se čitav natječajni postupak za hrvatski euro trebao ponoviti, i to za sve izabrane motive.
