Povećava se broj oboljelih od hripavca, najviše među djecom, izvijestio je HZJZ. U cijeloj Hrvatskoj organizirani su punktovi za testiranja na zarazu, a epidemiolozi i dalje preporučuju cijepljenje kao najbolju zaštitu. Prema evidenciji HZJZ-a, do sada je u Hrvatskoj od hripavca oboljelo 2312 osoba, najviše u Gradu Zagrebu, a nakon toga u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najveći broj oboljelih je u dobi od 10 do 14 godina.
"Ovo je najveći broj oboljelih od hripavca u Hrvatskoj u posljednjih 40 godina. Sve je započelo ljetos u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja, uz Dubrovačko-neretvansku, ima najslabiju procijepljenost dječje populacije ne samo protiv ove, već i drugih zaraznih bolesti, nasuprot Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji koje prednjače u razini procijepljenosti stanovništva u Hrvatskoj", navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dodaju da se bolest od jesenas proširila u najvećoj mjeri na Zagreb i okolno područje.
Epidemiolog o nezapamćenom pobolu od hripavca
Epidemilog prim. dr. sc. Miroslava Venusa pojasnio je za Danas.hr da je hripavac bolest uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. "Riječ je o izrazito zaraznoj bakteriji i to je, naravno, loše. Posebno je opasna za malu djecu koja su se tek rodila pa nemaju zaštitu", rekao je.
Imunost ne traje zauvijek. "Problem je što imunost nije doživotna pa se procjenjuje da nakon desetak godina imunitet opada. To je jedan od razloga zašto su na cijepljenje pozvane i trudnice kako bi stvorile antitijela koja će djeci pružiti pasivnu zaštitu koja će ih štiti dok cijepljenjem ne stvore aktivnu", rekao je. Hripavac ne bi trebao predstavljati tešku bolest za odrasle i zdrave osobe, no nezgodan je zbog kašlja po kojem ga je najlakše prepoznati, rekao je.
"Najčešći simptom je izrazit kašalj s piskutavim udahom zbog kojeg su ga u narodu prozvali magarećim", rekao je Venus. Bolest se dijeli u tri faze. "Prva je poput prehlade ili gripe te je prate povišena temperatura i osjećaj slabosti, a upravo se u toj fazi najviše širi. Kašalj se razvija u drugoj fazi te može biti opasan jer se dijete se zakašlje i u pojedinim fazama ostaje bez zraka", istaknuo je. Posljednja je faza oporavka koja može trajati i nekoliko mjeseci.
"Situacija s brojem oboljelih je samo jedna sličica koja pokazuje da se ne pridržavamo preventivnih mjera, prije svega cijepljenja. Nažalost ima sve više i više ljudi koji ne žele cijepiti djecu, a hripavac se najviše pojavljuje upravo u županijama gdje je procijepljenost niska", rekao je Venus.
1. Što je hripavac?
Hripavac ili pertussis je akutna visoko zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Uglavnom se javlja kod dojenčadi i male djece. Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim kataralnim simptomima (kao prehlada), zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, ne posumnja na hripavac, pa bolesnik neometano širi bolest.
2. Kako se prenosi?
Prosječna inkubacija je 9-10 dana (raspon 6-20 dana). Rezervoar bolesti je čovjek.
Uzročnik je Bordetella pertussis, a put prijenosa kapljični:
– direktni kontakt s izlučevinama mukoznih membrana dišnog sustava oboljele osobe,
– zrakom, vjerojatno velikim kapljicama
– indirektni put prijenosa kontaminiranim predmetima (vrlo rijetko).
Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece. Stvorena imunost kod cijepljenih osoba se vremenom značajno smanji ili nestane, kao i zaštita stečena preboljenjem. Stoga, novorođenčad neće naslijediti pasivnu imunost (antitijela) od majki, osim u slučaju da je majka cijepljena tijekom trudnoće (jednokratno dTap-om u zadnjem tromjesečju). Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti. Oboljela osoba je izrazito zarazna u ranom kataralnom stadiju bolesti i na početku paroksizmalnog kašlja (prva dva tjedna). Uzorak za laboratorijsko testiranje (bris nazofarinksa) najbolje je uzeti unutar prva dva tjedna od početka bolesti, kažu u HZJZ-u.
3. Ovo su tri stadija bolesti?
1. stadij – rani kataralni simptomi u trajanju 1 do 2 tjedna
– Curenje nosa ili začepljen nos i blago povišena temperatura (do 38 °C)
– Kašalj (kod dojenčadi slabo prisutan)
– Teško disanje do prestanka disanja-apneja i cijanoza (kod dojenčadi i male djece)
2. stadij – napadaji kašlja (paroksizmi), u trajanju od 2 do 6 tjedana (ili duže)
– Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od 1-2 minute, bez udisaja, završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja su češći tijekom noći.
– U tijeku i nakon napada kašlja javlja se povraćanje i malaksalost.
– Stanje se pogoršava kako bolest odmiče.
3. stadij – oporavak, u trajanju oko 2 do 3 tjedna (ljeti kraće nego zimi), a može i duže, ponekad mjesecima
Moguć je razvoj komplikacija bolesti što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.
Učinkovita i sigurna prevencija hripavca je redovno cijepljenje odgovarajućim cjepivima (DTaP-IPV-Hib-HepB; DTaP-IPV-Hib; DTaP; dTap;) kod izabranog pedijatra, školskog ili obiteljskog doktora, u skladu s Programom obveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj.
O slučaju oboljenja/sumnje na bolest, što prije obavijestiti epidemiologa u pripravnosti, zbog uputa za kemoprofilaksu osjetljivim osobama.
Oboljele osobe, kao i sumnjive na bolest, treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama.
4. Što trebate znati o izolaciji oboljelog?
Oboljelog (potvrđeni ili vjerojatni slučaj) je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola), i izbjegavati kontakt s malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno pet dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje tri tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi).
5. Kako postupati s kontaktima oboljelih i cijepljenje?
Svim kontaktima treba provjeriti cijepni status i docijepiti ih po potrebi (ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje). Postekspozicijsko cijepljenje nije učinkovita zaštita od infekcije nakon nedavnog bliskog kontakta, svrha mu je pružiti zaštitu kod daljnjih izlaganja. Svjetska zdravstvena organizacija za potrebe praćenja i suzbijanja hripavca definira bliski kontakt na sljedeći način: „Bliski kontakt definira se kao izloženost licem u lice osobi koja je zaražena, što uključuje kućni ili obiteljski kontakt, ljude koji su prenoćili u istoj sobi s osobom koja je zaražena i ljude koji su imali izravan kontakt s respiratornim, oralnim ili nosnim izlučevinama osobe u koje je laboratorijski potvrđena bolest.“
Bliski kontakti mlađi od 7 godina koji nisu primili četiri doze DTaP cjepiva, odnosno nisu primili jednu dozu DTaP unazad tri godine trebali bi se cijepiti čim prije nakon izlaganja.
Nepotpuno procijepljeni kućni kontakti mlađi od sedam godina trebaju biti isključeni iz vrtića, škola i javnih okupljanja tijekom 21 dana od zadnjeg kontakta ili dok oboljela osoba i kontakti koji primaju kemoprofilaksu ne prime antibiotsku terapiju u trajanju od pet dana. Također, preporučuje se docjepljivanje trudnica (ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje) od 16. tjedna trudnoće nadalje, što je opisano na drugom mjestu, u ranije objavljenim preporukama o cijepljenju trudnica.
Dodatno, preporučuje se docjepljivanje ukućana (ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje) koji u kućanstvu imaju dijete mlađe od godinu dana koje nije primilo tri doze cjepiva protiv hripavca (takozvana strategija učahurivanja, cocooning). Međutim, ako je netko od ukućana unazad tri godine primio cjepivo koje sadrži hripavac komponentu, tom ukućanu docjepljivanje nije potrebno. Iako pri pojavi hripavca u kolektivu nisu svi članovi kolektiva (vrtićka skupina, školski razred, učenički dom, radno mjesto) u stogom smislu riječi bliski kontakti, ako od hripavca obole dva člana kolektiva s razmakom manjim od 40 dana, treba radi smanjenja cirkulacije uzročnika u kolektivu svim članovima kolektiva koji nisu unazad tri godine primili cjepivo koje sadrži komponentu hripavca ponuditi docjepljivanje protiv hripavca cjepivom prikladnom za dob osobe (Tdap ili TdaP) ako nemaju kontraindikacije za cijepljenje.
Radi zaštite starije djece i odraslih koji zbog zdravstvenog stanja imaju povećan rizik od komplikacija hripavca, preporučljivo je docijepiti protiv hripavca imunokompromitirane osobe, osobe prije početka ili u tijeku terapije malignih bolesti, osobe s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti te ostale osobe s kroničnim bolestima prema preporuci liječnika koji liječi osnovnu bolest, ako je tim osobama prošlo više od tri godine od primitka zadnje doze cjepiva protiv hripavca i nemaju kontraindikaciju za cijepljenje.
Neovisno o cijepnom statusu i dobi, svim bliskim kontaktima oboljele osobe, ako u kućanstvu s kontaktom živi dijete mlađe od godinu dana, preporučuje se kemoprofilaksa:
Sedam dana eritromicin ili klaritromicin ili pet dana azitromicin.
Primjena kemoprofilakse se posebice preporučuje djeci mlađoj od godinu dana te trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće (zbog rizika prijenosa na novorođenče)
Kemoprofilaksu se preporučuje propisati ako nije prošao više od 21 dan od zadnje ekspozicije.
Iz HZJZ-a napominju da svim osobama koje se smatraju bliskim kontaktima oboljelog uputno je provjeriti jesu li zaposlene na radnim mjestima gdje dolaze u kontakt s djecom mlađom od godinu dana (npr. porođajni i dječji odjeli zdravstvenih ustanova), imunokompromitiranim osobama i slično. Kod njih se također može razmisliti o primjeni kemoprofilakse. Necijepljeno dijete koje je preboljelo hripavac može primati cjepiva s komponentom Pertusisa (aP/ap), nakon oporavka od bolesti (nakon dva ili tri mjeseca).
"Osim što o slučaju oboljenja/sumnje na bolest, što prije treba obavijestiti epidemiologa u pripravnosti, kako je već gore navedeno, što prije bolest treba i prijaviti na službenom obrascu Prijava oboljenja-smrti od zarazne bolesti kako bi se pojavnost mogla epidemiološki pratiti i kako bi se uočila grupiranja. Svako saznanje o grupiranju (pa i unutar obitelji) odmah telefonski dojaviti nadležnom epidemiologu kako bi se poduzele mjere i spriječilo daljnje širenje bolesti", poručuju iz HZJZ-a.
Više o ovoj temi možete pročitati OVDJE.
POGLEDAJTE VIDEO: Hripavac nije nova korona i liječi se antibioticima
