Portal Slobodna Dalmacija jučer je u popodnevnim satima izvijestio da je na njihove stranice izvršen hakerski napad. Nepoznati počinitelj ili više njih upali su u sustav te su nekoliko starijih članaka zamijenili člancima koji promiču rusku propagandu u ratu s Ukrajinom.
Među naslovnima koje su hakeri ubacili u sustav splitskog dnevnika bili su i oni s naslovima "Zapadni stroj za obmane", "NATO je svjetski vjesnik revolucija i sukoba", "Sjedinjene Države priznaju da u Ukrajini imaju skrivene biolaboratorije", "Nuklearna bomba s odgođenim mehanizmom?", "Što Europljani i Amerikanci znaju o Ukrajini, a ostatak svijeta ne zna?". Ubačeno je desetak članaka na kojima su ostali autori Slobodne iz članaka preko kojih su novi "prekopirani".
Slobodna je odmah uklonila članke, a napad je prijavljen policiji. Sinoć je Hina objavila da hakiranje istražuje splitska Kriminalističko obavještajna služba (KOS) koja je osnovana 2019. godine i bavi se isključivo kibernetičkim kriminalitetom i digitalnom forenzikom.
'Dva su moguća načina za upad u sustav Slobodne…'
IT stručnjak Marko Rakar kazao je da ruski hakeri vjerojatno "gađaju" mnoge ciljeve, a ono što smo mi ovih dana primijetili je da su uspjeli hakirati Slobodnu Dalmaciju. "Ne bih rekao da smo mi u Hrvatskoj pod nekom posebnom pažnjom u odnosu na ostale", kazao nam je Rakar te pokušao objasniti kako su, vjerojatno, taj napad na Slobodnu Dalmaciju hakeri tehnički izveli.
"Vjerojatno im content management sustav ili CMS, kojim se upravlja sadržajem na njihovu portalu, jako loše zaštićen", rekao je Rakar te otkrio da Slobodna Dalmacija koristi CMS C3 koji koriste i mnogi drugi mediji. "Vjerojatno su iskoristili ili neku postojeću poznatu ranjivost tog CMS-a ili su jednostavno iskopali sami neku lozinku. To samo po sebi nije osobito dramatično ili neočekivano", kaže Rakar.
"Takvi sustavi su najčešće loše branjeni", kazao nam je Rakar te dodao da to nije teško izvesti.
IT stručnjak Marko Rakar kaže kako hakeri ovih dana 'gađaju' brojne ciljeve
'Cyber komponenta rata jednako vrijedna kao i vojno djelovanje'
U moderno vrijeme hakerski napadi koji služe za pomaganje vojnih operacija nisu ništa novo, a poznati su slučajevi u kojima su Rusija i druge države tako pokušavale ostvariti svoje političke ciljeve u unijeti kaos u neprijateljskim redovima. U vrijeme ukrajinskog sukoba, borbe hakera sa svih strana su se i intenzivirali.
"Cyber komponenta rata postala je jednako vrijedna kao i vojno djelovanje", kazao nam je Rakar te dodao da "svi mogu biti meta" jer je "manje ili više sve dostupno na internetu". "Cyber ratovanje je krenulo puno ranije nego ovo fizičko ratovanje. Ono je krenulo puno ranije, a Rusija, Kina i Koreja su u nekoj permanentnoj aktivnosti po tom pitanju već godinama. Nema tu nikakvog velikog iznenađenja", kazao nam je Rakar.
Najnoviji slučaj je onaj u kojem je hakerska grupa Anonymous na Twitteru objavila da su uspjeli hakirati printere diljem Rusije te su na njima masovno printali informacije o invaziji na Ukrajinu među kojima su bile i informacije o ruskim gubicima.
Preko hakiranih printera Rusi objavili istinu o ratu u Ukrajini
Navodno je na toj diverziji radilo 15 hakera, a u dva sata su isprintali više od 100 tisuća kopija. "Građani Rusije. Djelujte sada kako biste zaustavili terorist(e). Putin ubija tisuće u Ukrajini", pisalo je te se navodilo da je Putin pokrenuo rat zbog "granica i straha od Zapada", a ne zbog Ukrajine. Pozvali su stanovnike Rusije da sruše Putinov koruptivni sustav koji im krade iz džepova.
"Super je da vidimo te nekakve kreativne sheme kako se može koristiti internet za napade kao što je bilo hakiranje videozidova, hakiranje zidova ruskih televizijskih postaja ili sada printanje podataka o tome što se događa u Ukrajini. To mi je super zanimljivo i kreativno rješenje. Pet bodova za svakoga tko se toga sjetio", dodao je Rakar te dodao da je u modernim sukobima sve legitiman cilj i nada se da smo se mi dobro zaštitili.
"Nažalost, sve je legitiman cilj i oni hakiraju sve i svašta. Nadajmo se da se neki od ovih naših brani i da brine o tome", zaključio je IT stručnjak Marko Rakar u razgovoru za Net.hr.