Kada je prije nekoliko mjeseci najavljeno da Hrvatska i službeno ulazi u područje eurozone, odmah se počelo raspravljati o tome kako spriječiti zaokruživanje cijena. Mnogi stručnjaci, ali i političari, zazivali su takozvane "crne liste", kakve je imala i susjedna Slovenija kada su prelazili na euro.
No, Vlada RH na čelu s premijerom nije baš bila za tu ideju. Umjesto crnih lista, pompozno je najavljen "Etički kodeks" čija je zadaća bila transparentna zamjena kuna u euro. No kako se primiče vrijeme ulaska u eurozonu, tako sve češće svjedočimo nepoštenoj praksi, odnosno povećanju cijena pojedinih dobara i usluga, kako bi one nakon 1. siječnja bile okrugle.
Iako su isprva odbijali ideju crnih lista, prije nekoliko dana gostujući u intervjuu koji je dao za HTV, Andrej Plenković je najavio da će oni koji budu "lovili u mutnom" ipak dospjeti na crne liste. "Ako se vidi da netko neopravdano diže cijene, da lovi u mutnom, da koristi zamjenu hrvatske kune eurom kako bi nešto profitirao, doći će na crne liste i to će se objavljivati", rekao je Plenković, dodavši da će "ministarstvo gospodarstva pratiti da ne bi došlo do dizanja cijena na štetu građana i gospodarstva" te da očekuje visok stupanj ozbiljnosti svih aktera.
Zbrzali smo proces
Jedan od političara koji je još u lipnju apelirao da se naprave takve liste, s ciljem zaštite građana odnosno njihovih novčanika, je saborski zastupnik Socijaldemokrata Domagoj Hajduković, koji je za Net.hr prokomentirao najave čelnog čovjeka Vlade o uvođenju crnih lista.
Na pitanje je li sada, 15-ak dana prije uvođenja eura, ipak malo prekasno za crne liste, Hajduković kaže da se boji da je "prekasno za puno za toga". "Cijelom procesu prelaska na euro smo se posvetili 'preofrlje'. Zbrzali smo taj prelazak za razliku od Slovačke, čiji je prijelazni period bio dvije godine. Mi ćemo sve napraviti za tri mjeseca; naravno da nećemo i naravno da nećemo napraviti sve kako treba", kaže nam ovaj saborski zastupnik.
Dodaje da su nas iz Vlade i HNB-a uvjeravali da će cijene odnosno inflacija zbog prelaska na euro biti oko 0,03 posto. "Sad ja vas pitam ako odete malo u trgovine, ako vidite cijenu pet kilograma krumpira koja je u ožujku ove godine bila 19,99 kuna, a sad je 24,99 kuna, ili svježa jaja koja su u ožujku bila 19,94 kuna, a sada su 42,98 kuna… je li to zaista porast cijena od 0,03 posto?", pita se Hajduković.
Kaže da neki na to odgovaraju da je to zbog rata u Ukrajini. "I dijelom je, ali je dijelom i zbog različitih loših trgovačkih praksi. Idete u kafiće i nešto što je bilo 10 kuna postalo je 11,31 kuna. Znate li zašto? Jer je to točno 1,50 eura. Drugim riječima, poskupjeli su za 1,30 kuna da bi mogli iznose zaokružiti u eurima. To je upravo ono na što sam upozoravao i kada sam govorio o crnim listama, dužem prijelaznom periodu, nadziranju ugostitelja, trgovaca i tako dalje", pojašnjava Domagoj Hajduković.
"Nažalost, naš inspektorat niti ima ljudi, a niti volje i snage da vrši takav nadzor i da prelazak na euro bude bezbolan za naše građane. Neodgovornost Vlade, neplaniranje i brzanje platit će upravo građani", dodao je.
Domagoj Hajduković u studiju Net.hr-a
Na pitanje kako bi crne liste trebale funkcionirati, Hajduković kaže da koliko je on shvatio premijera, iz njegovog prijedloga crnih lista samo će određeni trgovci ili lanci biti na crnim listama, ali nikakvih jasnih reperkusija za njih neće biti osim da se građani mogu orijentirati kod koga će kupovati, a kod koga neće.
"Da smo razmišljali drugačije, dugoročno, da smo se studioznije posvetili prelasku na euro, tada to sve ne bi bilo tako. Imamo raznih mehanizama za praćenje cijena, za sankcioniranje onih koji cijene neopravdano podižu i budimo iskreni - dio inflacije nije prouzrokovan ratom u Ukrajini niti poremećajem u opskrbnim lancima. Dio inflacije uzrokovan je mutnom korporativnom pohlepom zbog prelaska na euro", kaže Hajduković, dodajući da takve crne liste osim informativnog karaktera nikakav drugi neće imati.
Građani osjete porast od 50 posto
Hajduković kaže da je i sam svjedočio zloupotrebama. "I sam sam građanin koji svakodnevno kupuje, naravno da sam vidio čitav niz zloupotreba. Recimo kava je s 10 porasla na 11,31 kunu, jer je to ravno 1,50 eura. Ili nešto što je bilo 15 kuna je sada 18,85 kuna zato što je to ravno 2,50 eura. Upravo ono čega smo se bojali se i dogodilo", kaže, dodajući da je na to i ranije upozoravao.
"Možda će neki reći to i nije veliko poskupljenje - ali 20 lipa tamo, 1,50 kuna onamo, 2,50 kuna tamo i skupi se taj iznos", kaže. Dodaje da je potrošačka košarica u ožujku ove godine stajala 425,25 kuna dok sada u prosincu iznosi 600,60 kuna. "To je porast cijene od 200 kuna, odnosno gotovo 50%", rekao je.
"Drugim riječima, naša inflacija nije 18% - 50% je. To je ono što osjete građani. Ako uzmete u obzir da jako velik broj, stotine tisuća naših građana već žive na rubu siromaštva i osjetljivi su na bilo kakve fluktuacije u cijenama, ovo će ih sigurno gurnuti ispod ruba siromaštva", kaže Domagoj Hajduković.
"Na kraju dana, plaća će se preračunavati do euro-cent, neće se zaokruživati, a s druge strane trgovcima ugostiteljima i uslugama se tolerira zaokruživanje u eurima. Upravo ono na što sam upozoravao", zaključio je Domagoj Hajduković u razgovoru za Net.hr.
