Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u RTL Direktu.
Kakav je ovo fenomen da imamo golemi pad BDP-a, a on se u stvarnom životu, u broju nezaposlenih, gotovo da uopće ne osjeća. Odnosno nekad bi na takav pad BDP-a imali 400.000 nezaposlenih danas, evo, oko 130.000 i nema značajnijeg rasta?
Imali smo to u prošloj krizi. Mi smo u onoj krizi 2010., 2011., 2012., smo imali takav pad zaposlenosti do 400.000 ljudi. U ovom trenutku mi smo na zaposlenosti s krajem prvom mjeseca koja je gotovo na razini zaposlenosti iz siječnja prošle godine.
Kako to da se u ovakvoj krizi tako solidno drž ekonomija?
Dva su razloga. Prvi su potpore. U prosincu smo imali 180.000 ljudi na potporama za zaposlenost. Drugi je to da se ipak ova kriza smatra privremenom i prolaznom, jednim šokom koji će se jako brzo ispraviti kada nestane pandemija. Kada stane i kada ćemo se ponovno moći kretati, kada će te usluge proraditi. Ljudi ne gube poslove kao što su ih gubili u prošloj krizi kad je bilo jasno da će to trajati duže i da je to trajni pad potražnje.
Premijer se hvali da su potpore iznosile 9 milijardi kuna. Odakle taj novac?
Iz duga. To je naš deficit za prošlu godinu.
Odakle taj dug, tko nam daje tolike novce?
Ovaj dug su prvenstveno financirale centrane banke.
Štampanje novaca?
Da, štampanje novaca.
Ali kada se novac štampa, to obično ide u inflaciju. No, ovdje nema ni inflacije?
Ono što mi smatramo inflacijom je obično rast potrošačkog indeksa cijena. Znači, košarice dobara. I stvarno nema porasta cijena. Prvenstveno jer su pale cijene energije i hrane tijekom krize, što je isto logično. Ono što je poraslo, taj novac koji je naštampan je otišao u rast cijena, ali rast cijena obveznica, dionica, obevznica kojima se države zadužuju, dionica, nekretnika. Različitih vrsta financijske imovine. Neke cijene rastu, ali ne one koje su u potrošačkoj košarici.
Novac je ostao u financijskom sektoru. Nije baš došao do ekonomije i građana?
Djelomično je otišao u gospodarstvo. Recimo, potpore koje su išle. Ali veliki dio njega je otišao u financijsku imovinu, a ne u gospodarstvo.
Je li se što povećala štednja građana Hrvatske?
Jako je narasla, 13,8 milijardi kuna. No to nije čudno jer tijekom ove godine praktički su dohoci vrlo malo pali, plaće su čak prosječne nešto rasle zadnjih godinu dana. A ljudi su manje trošili. Imali smo 15 milijardi manje potrošnje, 13,8 milijardi rast štednje. Znači, ono što ne potrošite vi uštedite.
Koliko je to novca naštampano?
Jako puno novaca je naštampala Europska središnja banka. Sedam tisuća milijardi eura je bilanca Europske središnje banke, a samo u zadnjih godinu dana je ECB naštampala 2300 milijardi eura.
To su zilijarde, to su tisuće milijardi. To je velikim dijelom otišlo u ono što zovemo depozitom banaka, koji je 3500 milijardi eura, gotovo 30 posto BDP-a. Nikad nismo imali ništa slično to je sve u bankama
Dokad možemo izdržati? Dokad Europska središnja banka može to izdržavati?
Može još dugo, novac se stvara niotkuda.
Treba li nas brinuti pad BDP-a?
Uvijek nas treba brinuti pad BDP-a, tiskanje novca ne može riješiti problem. To je samo sredstvo razmjene. Neće proizvesti mikrofon, ovu kravatu – novac je tu za lakše transakcije.
Kakao ovakav sustav može trajati?
Što duže traje, to je manje efikasno u utjecaju na gospodastvo. U ovom trenutku u Hrvatskoj nemamo toliki rizik inflacije, ali rizik je rast javnog duga.
Ali će ministar financija reći drugačije?
To je zbog tiskanja novca. Trošak servisiranja duga je znatno niži. Kamatna stopa nam je niža za svaki dug.
Usprkos svim tim milijardama banke su objavile da su prepolovile dobit, znači li to da su prestali vraćati kredite?
Ne radi se o portfelju banaka, mi što vidimo to su krediti koji dolaze u probleme s vraćanjem na preko 23 posto. To je gotovo svaki četvrti kredit koji se ne servisira kako bi trebao. S druge strane, kamatne stope su bitno pale.
Što vi kao regulator kažete oko toga da banke sada naplaćuju dolazak na šalter, ako dižem novce na šalteru tu već plaćam naknadu?
''Vi možete svoju uslugu naplaćivati kako hoćete, imate 20 banaka, svaka može reći, gledaj ja ti naplaćujem kad dođeš, dat ću ti čašu vode pa ću ti naplatiti''.
Vratimo se na kredite. I banke su davale Covid moratorij, međutim ti moratoriji sada krajem prošle godine su istekli, odnosno ističu. Što sada možemo očekivati?
''Ono što ćemo vidjeti kada isteknu moratoriji, s time da neki traju i do ljeta prvenstveno za turistička poduzeća što je u redu jer njihova sezona tek počinje je da će dio tih poduzeća preživjeti, drugio dio će završiti tako da naravno neće uspjeti preživjeti pa će morati ići u restrukturiranje. Zbog toga je jako važno da radimo na svojem sustavu za rješavanje nesubventnih poduzeća, stečenom zakonu itd. To su između ostalog i neke obveze koje smo preuzeli u postupku ulaska u Eurozonu''.
Banke i vama prigovaraju da im nabijate visoke troškove s regulacijom i da su njihove obaveze i troškovi među najvećima u EU.
''Kod nas imate samo dvije stvari koje su relativno visoke ili više nego u Eurozoni, a izjednačit će se sa uvjetima u Eurozoni kad u nju uđemo. Jedno je stopa obvezne rezerve koja je još uvijek relativno viša nego u Eurozoni, ali ona će pasti na razinu Eurozone za dvije, tri godine. U ovom trenuku, smanjivati ju značilo bi kreirati još dodatni višak likvidnosti, a u ovom trenutku ima više od 60 milijardi viška, znači nema smisla. Druga je bitna za sigurnost depozita u bankama a odnosi se na tzv. minimalna devizna potraživanja, odnosno likvidna sredstva koje banke moraju imati u devizama, ono što većina Hrvata i dalje štedi euru, a ne u kunama i to je jednostavno prevencijalna mjera koja će se maknuti opet ulaskom u Eurozonu i past će im ti troškovi zbog toga će kamatne stope ići dolje. U ovom trenutku monetarna politika neće se mijenjati tako da bi kamatne stope trebale rasti, barem ne značajnije''.
Neke su se banke indiskretno prijetile će napustiti Hrvatsku jer ovdje više nemaju interesa poslovati. Malo tržište, mala dobit. Imate li takvih informacija?
''Oni koji su to najavljivali, koliko vidimo sad da ostaju u Hrvatskoj, neke će možda i izaći, od onih pogotovo koje su još manje pa ne vide više smisla ostajanja, možda ne ni u Hrvatskoj nego u srednjoistočnoj Europi, ali ne očekujemo nikakve značajnije promjene u strukturi''.
Očekujete li neke reforme Vlade?
''Strukturne reforme su apsolutno neophodne. Kriza ne može biti izgovor da se ne provode reforme. One koje mi znamo da su potrebne, javne uprave, zdravstvenog sustava, pravosuđa, to su se stvari koje se moraju i trebaju provoditi i tijekom krize pogotovo zato što su neke od stvari koje njima pogoduje i ubrzane s ovom krizom, a to je digitalizacija koja omogućava transparentnost poslovanja javne uprave. Ja kad pričam uvijek kažem što mislim. To su te tri-četiri reforme koje su ključne, ali ja mislim da ta svijest postoji, to je više pitanje političkih odnosa''.
Kako stoje devizne reforme?
''Jako dobro, u ovom trenutku su na razini na kojoj su bili i prije krize. Mi smo sve ono što smo potrošili za intervencije na proljeće već nadoknadili i to je bilo u dogovoru s fiskalnom politikom''.