GUBICI SE NISU MOGLI IZBJEĆI: /

Evo kakav je utjecaj imala pandemija koronavirusa na zadarsko gospodarstvo

Image
Foto: Marko Dimic/PIXSELL

Suprotno crnim najavama, hrvatski turizam nije kolabirao, no gubici kod brojnih poduzetnika nisu se mogli izbjeći

14.12.2020.
14:31
Marko Dimic/PIXSELL
VOYO logo

U gospodarstvu Zadarske županije velika je zastupljenost sektora koji su i u cijelom svijetu najviše pogođeni korona krizom. Uslužne djelatnosti i turizam s pratećim djelatnostima te djelatnosti prijevoza, a to su najviše pogođeni sektori hrvatskog gospodarstva, čine četvrtinu gospodarstva Zadarske županije. Pored njih i sve ostale djelatnosti osjećaju posljedice najveće svjetske krize, prenosi eZadar.

Brzom reakcijom Vlade RH na proljeće 2020. godine zaustavljeno je masovno otpuštanje radnika u tvrtkama i obrtima zahvaćenim "lockdownom". Isto tako, suprotno crnim najavama, hrvatski turizam nije kolabirao, kroz ljetnu sezonu broj turista i noćenja dostigao je oko 60% prošlogodišnjeg prometa, više nego u svim konkurentskim mediteranskim zemljama. No gubici kod brojnih poduzetnika nisu se mogli izbjeći. Precizan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo i na njegove pojedinačne dijelove znat ćemo tek po objavi godišnjih financijskih izvještaja za 2020. godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zasad se možemo koristiti dostupnim podacima, a to su: podaci o zaposlenosti i nezaposlenosti, podaci o broju i vrijednostima fiskaliziranih računa, podaci o broju otvorenih i zatvorenih tvrtki, podaci o poslovanju u prvih devet mjeseci 2020. (izvješća sa Zagrebačke burze i anketiranje gospodarstvenika).

Image
URONILI SMO U RECESIJU: /

Očekuje se rekordan pad hrvatskog gospodarstva, analitičari iznijeli svoje crne procjene BDP-a

Image
URONILI SMO U RECESIJU: /

Očekuje se rekordan pad hrvatskog gospodarstva, analitičari iznijeli svoje crne procjene BDP-a

Podaci o zaposlenosti

Broj zaposlenih samo u gospodarstvu Zadarske županije bit će poznat tek po objavi GFI-ja, i to: broj zaposlenih na kraju godine i broj zaposlenih izračunat kao prosjek na temelju sati rada. Taj prosječni broj zaposlenih bitan je kod analize gospodarstva s velikim sezonskim fluktuacijama zaposlenika i obično je veći od stanja zaposlenosti na dan 31. prosinca. Od 2013. godine broj zaposlenih stalno raste, prosječan broj od 27.197 u 2019. godini za 7,3% veći je nego prethodne godine. Međutim, broj zaposlenih na zadnji dan 2019. poslovne godinu još je veći (28.002), dakle broj novozaposlenih u zadnjim mjesecima 2019. veći je od broja otpuštenih sezonskih radnika, što svjedoči o propulzivnosti gospodarskih grana koje nisu vezane uz sezonski turizam. Najviše se to odnosi na izvozno orijentiranu prerađivačku industriju i sektor građevinarstva, za koje vjerujemo da su i u trenutnoj korona krizi većinom uspjeli održati pozitivno poslovanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Broj ukupno zaposlenih puno lakše je pratiti, jer Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje daje mjesečne objave stanja zaposlenosti svojih osiguranika. Na grafikonu pratimo ukupan broj zaposlenih po mjesecima. Uz karakterističan „trbuh“ vezan uz sezonsko zapošljavanje u ljetnim mjesecima, vidljiv je stalan rast broja zaposlenih od 2015. do 2019. godine. U počecima koronakrize u ožujku 2020. smanjuje se broj zaposlenih (crvena krivulja), a otpuštanja se zaustavljaju mjerama Vlade. Sezonsko zapošljavanje podiže krivulju u ljetnim mjesecima i održava je negdje između razina zaposlenosti u 2017. i 2018. godini. Na kraju studenog broj ukupno zaposlenih dostigao je razinu iz 2019. godine. Grafikon s podacima o broju registriranih nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje daje zrcalnu sliku s tom razlikom da je broj nezaposlenih kroz ljeto 2020. godine između razina iz 2016. i 2017.

Kolikogod smanjenje broja zaposlenih bilo traumatično, trebamo se sjetiti da je primjerice 2017. godina po razini zaposlenosti bila dotad rekordna, a broj zaposlenih u 2020. ipak veći nego te godine. No, pred nama je drugi, vjerojatno gori, val epidemije i teško je predvidjeti buduća gospodarska kretanja i s tim povezano očuvanje radnih mjesta.

Image
Image

TRI KLJUČNE MJERE ZA SPAS GOSPODARSTVA: Vlada i poslodavci oko nečega su se ipak dogovorili, ali za jednu mjeru Vlada nema sluha

Fiskalizirani računi

Iako se većina prihoda gospodarstva ostvaruje bezgotovinskom naplatom računa, fiskalizirani računi također su dobar pokazatelj rasta ili pada poslovanja pojedinih branši ili poduzetništva u cjelini. Širok je spektar obveznika fiskalizacije, bilo pravnih bilo fizičkih osoba i iz tih podataka stiče se dobar uvid u maloprodajni promet gotovinom odrađenog područja. Podatke o broju i vrijednostima fiskaliziranih računa na području Zadarske županije eZadar je dobio od Porezne uprave Zadar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do polovice studenog 2020. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine na području Zadarske županije fiskalizirano je 27% manje računa, a njihov ukupni iznos bio je za 25,8% manji. Očekivano, promjene nisu bile iste u svim sektorima. Najveći relativni pad prometa imala su područja djelatnosti Prijevoza i skladištenja te Administrativnih usluga, a najveći apsolutni pad prometa bilježe Djelatnosti pružanja usluga smještaja te usluživanja hrane i Trgovina.

Broj i vrijednost fiskaliziranih računa u Zadarskoj županiji

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image

Otvorene i zatvorene tvrtke

Odnos broja otvorenih i zatvorenih tvrtki na području pojedinog trgovačkog suda mogu biti indikator konjunkture gospodarstva područja koje taj trgovački sud pokriva. Na Trgovačkom sudu u Zadru u prvih deset mjeseci 2020. godine otvoreno je 450, a zatvoreno 146 poduzeća. To je znatno više nego u istom razdoblju 2019. godini, a povećanje ovih brojki zabilježeno je u svim mjesecima. Koronakriza nije pokolebala nove poduzetnike, očito je da očekuju njezin kraj i konsolidaciju gospodarstva.

Image

Poslovanje u 2020. godini

Za kraj analize novinari eZadra pokušali su doći do konkretnih podataka o poslovanju gospodarstva u 2020. godini, osobito u drugom i trećem tromjesečju. Obveze predaje FINA-i trokvartalnih izvješća o poslovanju odavno nema, obvezu imaju samo tvrtke izlistane na Zagrebačkoj burzi, njih tek nekoliko iz Zadarske županije i to vodećih tvrtki iz turističke i brodarske branše. Stanje u ostalim značajnim područjima djelatnosti provjerili su osobnim intervjuima s vodećim ljudima zadarskog gospodarstva.

Dvije velike tvrtke iz sektora turizma zajedno su do kraja 3. tromjesečja imale 233 mil. kuna ukupnih prihoda ili 52,2% prihoda ostvarenih u prva tri tromjesečja 2019. godine. Bruto dobit za to razdoblje bila im je, opet zajedno, 35,0 mil. kuna ili tek 21,2% prošlogodišnje bruto dobiti u tom razdoblju. Pritom je dobit samo u trećem, za ovu djelatnost najvažnijem tromjesečju, bila na razini 44,9% dobiti ostvarenu u istom tromjesečju 2019. godine. Pad prihoda za skoro polovicu ove dvije reprezentativne tvrtke, u suglasju je sa ukupnim fizičkim obujmom turističkog prometa u Hrvatskoj, odnosno u Zadarskoj županiji. Dobit, iako znatno manja nego prethodnih godina, ovdje je ipak ostvarena. Za financijske rezultate na godišnjoj razini morat ćemo pričekati službene objave FINA-e po predaji GFI-ja, no izgledno je da će dobit cijele branše biti na nižoj razini od ove, ako je uopće bude.

Naš brodar, predstavnik područja djelatnosti Promet i skladištenje, imao je u prva tri tromjesečja 190,0 mil. kuna ukupnih prihoda ili 93,8% prihoda iz istog razdoblja prethodne godine. Zahvaljujući uštedama na rashodovnoj strani, ostvarena je dobit od 30,8 mil. kuna, za 75,5% viša od dobiti iskazane u istom razdoblju prošle godine. Zbog strukturnih poremećaja na brodarskom tržištu, očekuju se dugoročne posljedice i slabije poslovanje u 2021. godini. Cijela branša Prijevoza i skladištenja sigurno neće imati ovakav uspjeh ni u 2020. godini, osobito cestovni prijevoz za kojeg je izvjesno iskazivanje gubitaka u predstojećim završnim računima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sektor marikulture imao je povećanu proizvodnju, na uzgajivači tune očekuju osjetan pad cijene uzrokovan koronakrizom na japanskom tržištu. Njihova očekivanja u 2021. godini su podijeljena, jedni očekuju pad cijena, dok drugi vjeruju u postupni oporavak tržišta. Trgovina bilježi osjetni pad prometa, uzrokovan izostankom pune turističke sezone i pesimizmom domaćih potrošača. Potpuni oporavak moguć je tek s normalizacijom turističkog prometa, odnosno narudžbama turističke industrije. Velika većina anketiranih pozdravlja mjere Vlade RH za očuvanje radnih mjesta i očekuje njihovu provedbu do kraja krize.

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo