Zastupnik Nikola Grmoja (Most) predložio je u petak da i Hrvatska, po uzoru na Slovačku, uvede model e-registra za javne nabave male vrijednosti, konkretno za one iznad tisuću eura.
Javna nabava male vrijednosti u 2017. vrijedila je u Hrvatskoj sedam milijardi eura, što je oko dva posto BDP-a. Svjesni smo da lokalni šerifi dijele postupke javne nabave u manje iznose i time se pogađaju sa svojim prijateljima, ustvrdio je Grmoja u raspravi o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za prošlu godinu koji su zastupnici, uglavnom, hvalili.
Uz e-registar sve bi bilo puno transparentnije, uvjerava Grmoja i navodi da dva posto BDP-a izvan kontrole znači ogroman prostor za korpuciju.
HDZ-ova Marija Jelkovac (HDZ) uzvraća mu da javna nabava funkcionira sukladno zakonu, da u postupcima, posebno male vrijednosti, nema nikakvih malverzacija, da se oni moraju evidentirati, a uz sve to revizija svake godine "češlja" te postupke.
Kolega očito ima kompleks što nikad nije bio izabran za lokalnog čelnika, pa i ne zna kako nabava funkcionira, ustvrdila je Jelkovac.
Profesionalni žalitelji
HDZ-ov Ivan Šuker pita što je s "profesionalnim žaliteljima", postoje li oni ili ne, jer ako postoje Komisija bi ih morala spomenuti u godišnjem izvješću.
Imamo primjer Pelješkog mosta, sjetite se koliko se razvukao natječaj, kazao je Šuker s kojim se suglasila Branka Juričev Martinčev (HDZ). Zaista postoje tvrtke koje se isključivo bave podnošenjem žalbi, jedan ih je žalitelj podnio čak 27, upozorila je.
Gordan Maras (SDP) traži od predstavnika Komisije odgovor je li normalno da Zagreb raspiše javni natječaj i ugovori posao vrijedan 500 milijuna, a da novca u proračunu za to nema, konkretno za žičaru.
Predsjednica Državne komisije Maja Kuhar navela je kako je Komisija lani imala 1261 žalbeni predmet, što je za četvrtinu više nego u 2017. Žalbeni su postupci prosječno trajali 34 dana, za rješavanje predmeta prosječno je trebalo 14 dana.
Prosječno trajanje žalbenog postupka skraćeno je za dva dana unatoč povećanju broja žalbi za 25 posto, naglasila je Kuhar, napominjući kako su rokovi skraćeni i zbog uvođenja mogućnosti elektroničke žalbe.
Prema rokovima rješavanja žalbenih predmeta, Država komisija je među najbržim takvim tijelima u Europi, pohvalila se Kuhar.
Pohvalila se i financijskim poslovanjem Komisije. S osnova naknada za pokretanje žalbenog postupka u proračun je uplaćeno 15 milijuna kuna, što je za oko pet milijuna više od sredstva planiranih za rad Komisije.
Koga brine poskupljenje grijanja?
I dok je izvješće Komisije raspravljeno u mirnom tonom, raspravu o dopuni Zakona o toplinskoj energiji prilično je zagrijala izjava Damira Felaka (HDZ) u kojoj je relativizirao posljedice poskupljenja grijanja.
Reagirajući na Marasovu izjavu kako mnogi umirovljenici strahuju od sezone grijanja i slušaju što će Vakula reći, te se razvesele kada kaže da će bi toplije vrijeme, Felak mu je uzvratio kako je prognoza za idućih mjesec dana vrlo dobra i kako su sigurno svi sretni da će manje trošiti za grijanje.
"Ali nije grijanje baš nešto oko čega većina hrvatskih građana vodi takvu brigu i o tome im ovisi život kako biste vi htjeli ovdje prikazati", uzvratio je Marasu.
"Ne znam koji vam je povod da nakon jučerašnje pobjede u nogometnoj utakmici krećete sa crnim temama", poručio je Felak SDP-ovu zastupniku, koji je kritički govorio o radu Vlade i njenim odlukama.
