U skladu s preporukama iz Bruxellesa, Vlada krece uzimati vise onima od kojih jos ima sto uzeti, pa od Nove godine uvodi porez na kamate na stednju.
Ministar financija Boris Lalovac kazao je za RTL kako je rijec o najnizoj kamatnoj stopi na stednju u Europi te da ne vjeruje kako ce kapital 'bjezati' u druge zemlje.
"Govorimo o kamati, a ne o stednji. Prema nasim prvim analizama, oko 50 tisuca gradana Hrvatske u hrvatskim bankama ima oroceno oko 10 milijardi eura stednje, znaci oko 75 milijardi kuna stednje i oni godisnje zarade na kamatama 2,3 milijarde kuna. Tako da neki njihov godisnji prinos iznosi oko 45 tisuca kuna. Kada bismo uveli ovu kamatu od 12 posto, oni bi platili oko 5.600 kuna. Kako vidite, i na ovoj razini ovo je jako niska kamata, koja je najniza u Europi", pojasnio je ministar.
Lalovac je istaknuo kako ne vjeruje da ce kapital 'bjezati' u inozemstvo, kako su neki odmah zakljucili.
Najmanja stopa na kamatu
"U Austriji i Njemackoj ta stopa je 25 posto, u Svedskoj 30 posto, U Italiji 20, a Sloveniji 15 posto. U Europi bismo imali najmanju stopu na kamatu tako da ne bi doslo do bijega kapitala u inozemstvo. Zahvatili bismo mali broj vrlo bogatih ljudi", pojasnio je.
Upitan koliko bi platili oni koji posjeduju male stednje, ministar je odgovorio: "Oni koji imaju male stednje, od 88 do 100.000 kuna, godisnje bi placali oko 170 kuna. Morate priznati kako to nije veliko opterecenje na zaradu".
Lalovac je hvalio i najavljenu promjenu poreznih razreda navodeci nekoliko potencijalnih dobrobbiti za prosjecne gradane Hrvatske.
Povecanje minimalne place
"Neki koji zaraduju 3.900 kuna neto, odnosno 5.000 kuna bruto, placat ce samo 13 kuna poreza. Vlada ne odreduje place, nego poslodavci. No, ono sto mi mozemo uciniti je da poslodavci povecaju svojim radnicima place, a da za to nece biti 'kaznjeni' vecim porezom", naglasio je.
"Ovo otvara i mogucnost da se poveca minimalna placa. Kako znamo, odsada po prvi put minimalna placa nece biti oporezivana i na taj nacin dajemo mogucnost, ukoliko se dogovorimo s poslodavcima i sindikatima, da se bruto minimalna placa poveca", nastavio je.
Najavio je kako ce Vlada i u 2015. godini razmisljati o daljnjem rasterecenju dohotka.
"Moramo raditi na tome da dizemo osobni odbitak i tako dajemo prostora gradanima i da placaju manje poreze. Ako uzmemo u obzir da gradanin koji zaraduju 10.000 neto kuna mjesecno plati oko 5.000 kuna poreza mjesecno. To je godisnje 60.000 kuna poreza. A vidimo i da ljudi koji imaju 10 milijardi eura ne placaju nista. Na taj nacin napravit ce se redistribucija", istaknuo je.
Rebalans proracuna
Sto se rebalansa proracuna tice, priznao je kako Vlada jos uvijek radi analize prihodovne i rashodovne strane.
"Prihodi od PDV-a u kolovozu su dobri, sto ipak pokazuje da nije sve tako crno. Nadam se da ce se ovaj trend nastaviti i u rujnu te da ce se vidjeti pozitivni pomaci u PDV-u", ekskluzivno je otkrio za RTL Danas.
Osim toga, Lalovac je rekao kako ce rebalans ici zajedno s porezom na dohodak u rujnu ili listopadu. http://www.rtl.hr/vijesti/novosti/1315104/gradjani-u-bankama-imaju-oko-10-milijardi-eura-stednje/