U tu financijsku imovinu ukljuceni su i proizvodaci za vlastitu upotrebu i neprofitne institucije koje sluze kucanstvima, ali njihova financijska imovina nikada ne doseze vise od jedan posto ukupnog iznosa kojeg imaju kucanstva, sto znaci da gotovo svih 390 milijardi kuna otpada na pojedince potrosace. Njihova je financijska imovina tako na kraju prosle godine bila za cak 17 posto veca od ukupnog godisnjeg BDP-a u Hrvatskoj, javlja Novi list.
Financijska imovina koju imaju gradani Hrvatske kao pojedinci za sto je milijardi kuna veca od vrijednosti financijske imovine opce drzave, u sto je ukljucena sredisnja drzava, lokalne vlasti, fondovi socijalnog osiguranja, ali i tvrtke poput HAC-a ili HC-a.
Najveci dio financijske imovine kucanstva drze u depozitima, odnosno na stednji – cak 218 milijardi kuna, a oko 70 milijardi kuna Hrvati imaju i u vlasnickim udjelima i dionicama. Procjenjuje se da je njihova financijska imovina s osnove razlicitih osiguranja, primjerice zivotnih, i mirovinskih prava oko 90 milijardi kuna, sto se najvecim dijelom odnosi na drugi stup.
Imaju gradani Hrvatske i financijske obveze i one iznose 135 milijarda kuna, i najvecim dijelom ticu se svih vrsta kredita od onih potrosackih do stambenih. Pa kad se zbroji i oduzme financijska imovina onih koji stede i obveze onih koji su duznici, racunica pokazuje da su hrvatska kucanstva, po pitanju financijske imovine u plusu i to za 254 milijarde kuna. Za razliku od svoje drzave cije su obveze za 160 milijardi kuna vece od njezine financijske imovine.
Iako takva racunica vise skriva nego otkriva o siromastvu i bogatstvu, odnosno standardu zivota u Hrvatskoj, ispada da je svako kucanstvo u prosjeku zaduzeno za vise od 88 tisuca kuna, dok imaju imovinu u stednji, dionicama i osiguranjima od oko 254 tisuce kuna.
