POGIBELJNI PROMET /

Gorući problem, a plan nećemo ispuniti: 'Skandinavci imaju 23 smrtno stradala na milijun, a Hrvatska 80'

Stručnjaci na Prometnom fakultetu sumnjaju u ostvarenje Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa

28.2.2019.
11:38
VOYO logo

U Hrvatskoj je prošle godine u prometnim nesrećama poginulo 317 osoba. Iako je broj nešto manji nego lani, struka zaključuje da se do 2020. neće, kako je bilo planirano, uspjeti smanjiti broj smrtno stradalih za 50 posto. 

Stručnjaci na Prometnom fakultetu sumnjaju u ostvarenje Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa. Ako se nešto ne promijeni, Hrvatska će po još jednoj stavci ostati među najgorima u Europi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2017. gotovo 50 posto je poginulo zbog brzine

Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa u razdoblju od 2011. do 2020. trebao bi dovesti do toga da nesreće na hrvatskim cestama postanu što rjeđi prizor. Prema programu broj stardalih bi se u 10 godina trebao prepoloviti, sa 426, na 213. No, podaci u posljednje tri godine pokazuju da će se to teško ostvariti. Negativna razlika raste i u 2018., pa tako s 317 mrtvih program nije ni blizu ciljanoj brojci. 

"2017. gotovo 50 posto je poginulo zbog brzine. To je veliko povećanje u odnosu na godinu prije kada smo imali više poginulih osoba, od kojih 30 posto zbog brzine", rekao je Miron Huljak iz Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najviše stradalih pogine na mjestu nesreće, manji dio na putu do bolnice, a znatan je broj i onih koji podlegnu ozljedama u roku od 30 dana. Najmanje poginulih na milijun stanovnika imaju Norveška, Švedske i Velika Britanija. S druge strane, Hrvatska ih, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, ima najviše. 

"Skandinavske zemlje, Velika Britanija imaju 23 smrtno stradala na milijun stanovnika, a Hrvatska 80! Znači gotovo je triput veća vjerojatnost da stradate u Hrvatskoj nego u tim zemljama", rekao je Georg Davor Lisicin, tajnik udruge Sigurnost u prometu. 

Kako bi se spriječile teške nesreće, mnogi se zauzimaju za strože zakone i policijske kontrole. No osim prevencije, važna je i brza reakcija pri pružanju pomoći. Zbog toga se ne odustaje od još jednog cilja Nacionalnog plana - ustrojstva helikopterske hitne službe koja bi mogla spasiti 30 posto unesrećenih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo