Nove odredbe Zakona o trgovini o ograničavanju rada na sveukupno 16 nedjelja u godini stupile su na snagu prošle godine 1. srpnja. Tako su lani poslodavci morali odabrati kojih će 16, od 27 mogućih nedjelja, biti radnih. A od ove godine 16 radnih nedjelja treba rasporediti na cijelu godinu. Iako je javnost bila podijeljena, a u samom početku nastala je mala konfuzija, nakon godinu dana građani su se priviknuli. A što je s trgovcima, malim i velikim? Je li bilo pada prometa? Te podatke, kako je rekao za Danas.hr Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike, vidjet će se tek na kraju godine. "Bilo je svega, u trgovini se dogodio poremećaj", kazao je Čupić.
Ono što se dogodilo zapravo je kaos. Kamo nedjeljom u dućan? Gdje nešto kupiti? Kaos se dogodio i u nekim turističkim mjestima.
"U Hrvatskoj je trgovina naravno najveći prioritet proračunu kroz PDV i mislim da bi državi bilo draže da se puni PDV u maloprodaji, ali tako smo odlučili i nitko se oko toga nije baš previše bunio. Ustavni sud je rekao svoje i mislim da sada imamo jedno poremećeno tržište. Kada gledate s gospodarskog aspekta imamo kafiće, restorane, benzinske pumpe koje mogu raditi svaku nedjelju, a imate trgovine koje ne mogu raditi svaku nedjelju. Imate trgovačke centre koji ne mogu raditi svaku nedjelju. I sada je pitanje koliko je lojalna konkurencija, kada imate benzinske na kojima se prodaje kruh. Pa ako smo toliko bili zadrti katolici, onda smo barem trebali dozvoliti pekarama da rade, pa da se ne dogodi da degradiramo svoje građane, pa da oni kruh kupuju na benzinskoj, koji je redovno lošije kvalitete, s produženim rokom svježine koji sigurno nije zdrav", kazao nam je Čupić.
Kupci ponekad negoduju jer ne mogu shvatiti kada i što radi pojedinu nedjelju. U medijima je pisanje tekstova - što radi nedjeljom, a što ne - postalo redovita praksa. "Bolje bi bilo da je u Hrvatskoj svaka nedjelja zatvorena", dodaje Čupić.
Čupić kaže da se borio protiv takvog uređenja. "Bilo je firmi koje bi podržale ustavnu tužbu, neću ih imenovati, ali ti bi podržao da se ti ne vidiš, imaš problem s ovim Zakonom. Zapravo, prave rezultate ovog Zakona ćemo vidjeti na kraju ove godine", kazao je na pitanje je li zabilježen pad prometa.
"Kod uvođenja eura je sve postalo skuplje. Gospodarski rast treba se mjeriti u broju prodajnih jedinica, ne u marži na primjerice 1.000 eura, nego u marži na broju prodajnih jedinica puta novčani ekvivalent. Mislim da, kada će se provoditi neka analiza na kraju godine, onda ćemo dobiti prave podatke", dodao je.
"U cijeloj Europi nema konzervativnijeg, ni katoličkijeg političara od Viktora Orbána. On je povukao zabranu rada nedjeljom kada je vidio prave efekte", objasnio je Čupić
Kada pogledamo turističku sezonu, ona je puno duža. Veliki broj trgovina na moru ne radi. Svatko od poslodavaca ima neku svoju strategiju u uređenju tih 16 radnih nedjelja kroz godinu dana. "Mislim da bi zbog turističke sezone trebalo imati 24 radne nedjelje jer bi onda mogli pokriti predsezonu i postsezone. Nemojte zaboraviti, mi u Hrvatskoj nemamo puno hotela nekakvog višeg ranga. Imamo veliki rast izvanpansionskog smještaja. Pogledajte koliko je na Jadranu sagrađeno vila i luksuznih apartmana i to su zapravo gosti koji su ovisni o kupovanju u trgovinama", napominje Čupić.
A još jedan problem koji ćemo osjetiti u idućem razdoblju uzima maha.
Strukturu radnika u trgovini, jedna je od važnijih stvari koju treba ozbiljno sagledati. "Mi ćemo u idućih šest godina izgubiti dio radnika, jer veliki dio radnika će napuniti 55 godina. Oni stječu uvjete za prijevremenu mirovinu. U Hrvatskoj većina ljudi pokušava otići u prijevremenu mirovinu i problem radnika će permanentno biti prisutan. Drugi problem je kada hrvatski radnik ode u inozemstvo, vrlo lako ga integriraš, brzo nauče engleski, puno radnika je otišlo u Irsku, Njemačku i slično. Mi u Hrvatsku dovodimo Nepalce, Filipince... I većina ne zna hrvatski. Hrvatski nije lagani jezik za naučiti, osim dobar dan i kava i mlijeko. Dosta je teško očekivati da će ti ljudi pokriti rupu koja će se u budućnosti dogoditi u trgovini", kazao je Čupić. "Tako neko pod navodnicima veselje - sada ćemo riješiti problem radne snage - to je kratkotrajnog vijeka", dodao je.
Obrti u djelatnosti trgovine trebali bi slobodno i samostalno određivati radno vrijeme
"Zajednički stav obrtnika trgovaca, komuniciran od strane Hrvatske obrtničke komora, jest potreba da obrti u djelatnosti trgovine mogu slobodno i samostalno određivati radno vrijeme njihovih prodavaonica, uvažavajući sve različitosti i uvjete poslovanja. Najviše pogođenima smatraju se male obiteljske trgovine u kojim djelatnost obavlja obrtnik sam i uz pomoć članova obitelji ili uz eventualno jednu zaposlenu osobu te one kojima je fokus poslovanja upravo na nedjeljama i blagdanima, a uslijed čega ne može doći do prelijevanja prometa na druge dane. Poslujući na taj način obrtnik kao samozaposlena osoba i poduzetnik te članovi obitelji preuzimaju na sebe obavljanje djelatnosti nedjeljom, što znači da se ne ugrožavaju prava radnika. Takve trgovine nemaju isti položaj na tržištu kao veliki trgovački lanci", kažu iz HOK-a.
U HOK-u se slažu kako procjena prometa prema prošlogodišnjem stanju nije dostatna jer se lani zakon primjenjivao samo u drugoj polovici godine. Tek na kraju ove, kada je 16 radnih nedjelja od 52, a ne od 27 stanje će biti jasnije. Ipak, već se sada može procjenjivati kako je došlo do prelijevanja prometa u trgovačkim lancima i da su se potrošači prilagodili.
Male trgovine na udaru
"U dosadašnjim analizama prometa nisu detaljno proučeni pokazatelji prema veličini poslovnog subjekta te je teško u ovom trenutku procijeniti koliki je taj pad s obzirom na to da u prošloj godini Zakon nije bio u punoj primjeni te da će se tek u ovoj godini moći raditi maksimalno 16 nedjelja. Može se reći da je došlo do prelijevanja prometa u najvećem dijelu u velikim trgovačkim lancima i da su potrošači prilagodili svoje navike, no zasigurno za veliki broj malih trgovina to neće biti slučaj", dodali su.
"Sasvim sigurno je mala trgovina jedan od sektora u kojima je teško biti konkurentan i profitabilan, kako zbog nedostatka radne snage i ponude proizvoda koja stiže iz uvoza, tako i zbog promjene navika kupaca koji sve više kupuju i provode vrijeme u velikim trgovačkim centrima. Ono što je naša zadaća je osvijestiti važnost malih trgovina pogotovo u područjima posebne državne skrbi, ruralnim područjima i otocima te pokazati kako su mali trgovci jedan od faktora oživljavanja tih područja", naglašavaju iz HOK-a.
HOK će i nadalje nastojati zastupati interese svih obrtnika u trgovini i predlagati moguća rješenja za obiteljski obavljanu djelatnost trgovine te će rješenja tražiti izvan Zakona o trgovini koji je prošao ocjenu ustavnosti. Također, očekuje nastavak suradnje s Vladom RH po svim pitanjima koja utječu na poslovanje hrvatskih obrtnika, tako je HOK uputio specifične zahtjeve za unapređenje pojedinih djelatnosti nadležnim tijelima, pa je jedna od tema naglašena u zahtjevima obrtnika trgovaca Vladi svakako i posebno uređenje malih trgovina, zaključili su.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca nisu imali komentara.
Građani podijeljeni
Podsjetimo, iznimno nedjeljom i blagdanima rade prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio “željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima." Također, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne odnosi se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na malo i na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Prema prijedlogu zakona, distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, bit će otvorene nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.
A građani, podijeljeni. "Nikako se ne mogu naviknuti na pojam 'neradne nedjelje'. I sama radim nedjeljom te mi se dogodi da zbog posla, ako sam iz popodnevne u jutarnju smjenu, ne stignem do dućana dan prije. Mislim da bi svakako svima bilo bolje da nedjeljom trgovine rade kao prije, na pola radnog vremena. Neka se misli i na nas druge radnike!", kazala nam je Maja iz Zagreba.
"Već sam se navikao, ali nekad se dogodi da baš u nedjelju zapne. Guglaš, tražiš što radi. Najgore je bilo na moru. Dio trgovina nije radio. Na praznik u subotu sve je bilo zatvoreno. Sve smo morali nositi iz Zagreba. A u nedjelju je bio kaos u trgovinama kao da je sudnji dan. Pa mi smo turistička zemlja, ne mogu shvatiti. Proračun nam se puni od toga. Turisti su bili pogubljeni", kazao nam je Ivan iz Zagreba.
Kako god bilo, i dalje će građani nedjeljom tražiti koje trgovine rade. Oni sa zapadnog dijela Zagreba primjerice ići će u trgovački centar na istočni dio, stajat ćemo u redovima na blagajni, gledat ćemo gužve na autobusnim kolodvorima, benzinskim postajama... A kakvi će rezultati biti i tko je na gubitku - to ćemo tek vidjeti kada dođu rezultati.
POGLEDAJTE VIDEO: Vozač jurio na romobilu i napravio gomilu prekršaja. Traži ga policija: 'Pregledavat će se kamere'